Prije napada na Libiju trebalo je iscrpiti druge mogucnosti, poput slanja promatracke misije koja bi objektivno izvijestila što se dogada, stav je bivšega predsjednika Republike Stjepana Mesica, koji relativizira potporu službenoga Zagreba oružanoj intervenciji u Libiji.
Mesicev je ured priopcio da je bivši predsjednik u ponedjeljak na vlastitu inicijativu o Libiji razgovarao s njemackim veleposlanikom u Hrvatskoj Berndom Fischerom. Mesic je Fischeru kazao da je pri svemu što se poduzima "trebalo imati na umu specificnosti unutarnjeg ustroja te zemlje, kao i osobnost Gadafija". Ishod operacije je neizvjestan, a rizike teško procijeniti.
Prije intervencije trebalo je poslati promatrace, kako svjetska javnost ne bi ovisila o izvještajima dopisnika i blogera ili priopcenjima sukobljenih strana, rekao je Mesic.
Mesic takoder smatra da treba izbjeci dojam kako se rezolucija 1973 Vijeca sigurnosti UN-a koristi kao pokrice za likvidaciju pukovnika Gadafija i eliminaciju njegova režima. Arhitekturu buduce Libije moraju ostvariti Libijci, pa stoga i pobunjenici moraju pokazati volju za pregovorima. Treba, zakljucio je Mesic, izbjeci dojam da je rijec o još jednom ratu Zapada protiv neke od arapskih zemalja, odnosno zemalja Treceg svijeta.
Mesic se tako, nakon što se ovih dana izjasnio suprotno zajednickome stavu Josipovica i Kosor o BiH, drugi put u nekoliko dana suprotstavio službenoj državnoj politici. Službeni Zagreb podržao je intervenciju u Libiji.
Republika Hrvatska pozdravlja operacije u Libiji utemeljene na rezoluciji Vijeca sigurnosti UN-a usmjerene na sprjecavanje stradanja civila i humanitarne krize, izjavio je u subotu, nakon pocetka bombardiranja, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun.
Takav stav dijeli i ugledni pisac Predrag Matvejevic, izaslanik predsjednika Republike u Medunarodnoj organizaciji za frankofoniju.
Intervenciju apsolutno treba podržati. U Libiji je rijec o tiraninu i o spontanome buntu protiv tiranije. Modaliteti akcije mogu se postaviti kako najviše odgovara, ali to ne znaci da bi se Hrvatska trebala suzdržati, kazao je Matvejevic. On je, uoci usvajanja rezolucije UN-a u Vijecu sigurnosti i napada na Libiju, 17. i 18. ožujka, kao posebni izaslanik hrvatskoga predsjednika, sudjelovao na zasjedanju Medunarodne organizacije za frankofoniju.
- Sudjelovalo je oko 600, 700 izaslanika. Nitko nije mogao pretpostaviti kakav ce biti kontekst zasjedanja. Premda zaokupljen Libijom, kratko je gostovao i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Izvijestio je kako su donesene odluke o izbjegavanju civilnih žrtava u Libiji. Primljen je zdušno i s razumijevanjem. Tek smo kasnije saznali o kakvim je odlukama rijec. Na zasjedanju je potvrdena privrženost principima demokracije, mira, ljudskih prava, gradanskih sloboda i laiciteta koji se ne suprotstavlja vjeri, ali i ne želi vjersku državu, kazao nam je Matvejevic.