"Neki dan je suprug došao kuci s njive i rekao da je na njoj našao tragove medvjeda", kaže Valentina Seleš Ritoša iz sela Cipri, nedaleko Berma, ciji je suprug Branko uz rub njive s krumpirom uocio tragove medvjeda.
Njihov sin Matej odveo nas je do njive na kojoj se cijelom njenom dužinom, oko 50 metara može pratiti trag medvjeda. Cim je od tate cuo o medvjedem tragu Matej je odmah pohitao na njivu. I doista imao je što vidjeti. Goleme stope bile su utabane u njihovu njivu.
Njegova majka Valentina kaže da zna da svake godine, nekako u ovo vrijeme, medvjed prolazi gotovo istom rutom, kao da mu je to nekakav put. No, osim što je vidjela tragove šapa, ništa više nije vidjela niti cula. Da je medvjed prošao blizu sela cula je Katica Paoletic, koja živi na pocetku sela, pa je njena kuca nekako najbliže medvjedoj stazi. I ranije je cula da je medvjed prolazio ovim krajem, ali ga nikad nije vidjela niti je cula da je komu pocinio bilo kakve štete. Nije joj jasno što medvjed radi tako blizu sela, kamo ide i cime se hrani.
Pcelar Ferdinand Brajkovic takoder naglašava da je cuo o medvjedu, ali ga nije vidio niti je zamijetio bilo kakvih šteta koje je velika zvijer mogla pociniti.
Željko Vlahovic, predsjednik Lovacke udruge "Vepar" iz Pazina, misli kako se radi o medvjedu koji je viden ili boravi na podrucju Oprtlja, a ovim se putem najvjerojatnije kretao prema Cicariji. Od kolega lovaca dobivao je informacije o boravku medvjeda na podrucju trviških brda, u šumi Brestovici blizu Pazina i okolici Pagubica. Buduci da nitko nije prijavio bilo kakvu štetu Vlahovic kaže kako lovci ništa nece poduzimati, ali je stanovništvo ipak pozvao na oprez, jer se ne zna gdje se trenutno zvijer nalazi. Napominje kako medvjed, ako procjeni da se nalazi u opasnosti može biti izuzetno opasan.
Ocito je sve šumovitija i zapuštenija središnja Istra postala stanište medvjeda. Povijesno su medvjedi nastanjivali nizinske šume, a smatra se da ih danas, zbog protjerivanja gospodarskim aktivnostima i uništavanja šuma ima samo u planinskim podrucjima. Šume koje zadovoljavaju medvjede potrebe moraju biti mirne uz vrlo ogranicenu ljudsku aktivnost, a moraju biti miješane s velikim udjelom zrele bjelogorice. Pocetkom proljeca medvjed silazi u primorska podrucja ili u rijecne doline gdje vegetacija ranije pocinje rasti, a ondje se hrani travama i izdancima, te se krajem proljeca seli u više predjele gdje mlada trava kasnije pocinje izbijati. Za brloženje mora imati pristup mirnim stjenovitim podrucjima. (Mirjan RIMANIC)