U organizaciji Odjela za glazbu pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, danas je u svečanoj dvorani Tone Peruška otvoren Treći međunarodni simpozij glazbenih pedagoga na temu "Interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje". Trodnevni skup će, uz sudjelovanje 50-ak znanstvenika i praktičara iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Litve, Turske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, ponuditi brojna zanimljiva predavanja, radionice i rezultate pojedinih istraživanja, a na programu su i dva koncerta te promocija knjige.
Uslijedio je svečani čin otvorenja, a u glazbenom dijelu programa Elda Krajcar Percan za klavirom prvo je izvela "Povratak u Istru" I. M. Ronjgova te "Istarsku polku" Đeni Dekleva Radaković. Potom je mlada vokalistica Antonia Fućek, uz klavirsku pratnju, nadahnuto izvela tri Cesarićeve pjesme "Uzdižu vali, pjeni se more", "Voćka poslije kiše" i "Slap", a zatim je harmonikaš Dražen Košmerl inspirativno izveo "ARAMbesque", skladbu skladatelja i aktualnog hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovića.
U radnom dijelu skupa jedan od intrigantnijih istraživačkih radova pod nazivom "Studentska populacija i napisi o glazbi: mediji, kriteriji i žanrovske preferencije", izložile su autorice dr. Sabina Vidulin-Orbanić (ujedno i spiritus movens, glavna organizatorica simpozija) te njena kolegica muzikologinja dr. Lada Duraković. Citirani rad tj. anketiranje 115 pulskih studentica i 24 studenta s humanističkih odjela, Odjela za glazbu, Odjela za ekonomiju i turizam te Odjela za odgoj i obrazovanje, pokazalo je da osim muzikologa, ostali daleko najmanje slušaju klasiku i jazz. Rock najviše slušaju humanisti i studenti Odjela za glazbu, dok elektronsku glazbu najviše slušaju studenti ekonomije, ali oni - budući ekonomisti - u odnosi na druge najviše slušaju i - narodnjake!
Dr. Snježana Dobrota u svom je predavanju, među ostalim, navela da su neurološka istraživanja potvrdila da veći splet vlakana između lijeve i desne polutke mozga imaju oni koji su u ranoj dobi počeli s glazbenom podukom, ali i oni koji imaju apsolutni sluh. Glazbeno učenje u ranoj dobi kasnije poboljšava intelektualne sposobnosti osobe ('Mozartov efekt'); glazba definitivno pozitivno utječe na mozak i kognitivne, neglazbene sposobnosti poput, recimo, matematičkih, jezičnih, čitalačkih...
Slovenka pedagoginja dr. Branka Rotar Pance, ističući vrlo dugu i snažnu tradiciji zborskog pjevanja u Sloveniji, iznijela je fascinantan podatak da u više od 2.000 amaterskih zborova za djecu i odrasle, te tri profesionalna državna zbora ukupno pjeva 64.000 ljudi! (Z. ANGELESKI)