Nakon što se pokušao uknjižiti na zemljišta u Puli, Rovinju i drugim istarskim gradovima i općinama na meti Županijskog državnog odvjetništva našla su se i vrlo atraktivna zemljišta na području općine Medulin koja su zasigurno jedna od najskupljih. Naime, DORH se traženjem izdavanja tabularne isprave za upis prava vlasništva nekretnina želi domoći nešto manje od 600 tisuća četvornih metara izuzetno vrijednog zemljišta u Banjolama, Premanturi i Pomeru.
Samo vrijednost jedne parcele od 235.355 kvadrata urbaniziranog zemljišta u vlasništvu Općine Medulin iznosi vrtoglavih 23,5 milijuna eura. Nalazi se na samom ulazu u Banjole, na Kamiku, i proteže se do Kaštanježa prema moru.
U Općini kažu da je ova parcela već dugi niz godina njeno vlasništvo i kvadrat tog dijela zemlje procijenjen je na najmanje sto eura. Radi se o katastarskoj čestici broj 759/26 k.o. Pomer koja je u naravi pašnjak, ali dio je i privatnog dvorišta jedne obiteljske kuće.
Druga parcela, od 94.634 kvadrata odnosi se na autokamp Stupice u Premanturi (k.č. 917/31 k.o. Premantura). To je zemljište još 1991. godine bilo u sastavu građevinskog područja, a minimalna mu vrijednost iznosi oko 9,4 milijuna eura.
Treća parcela na koju država stavlja "šapu" nalazi se uz premantursko groblje i ima 238.926 kvadrata. Dijelom je građevinsko zemljište, a dijelom nije. I u ovom slučaju vrijednost toga zemljišta može doseći desetak milijuna eura.
Dakle, kako se može razaznati, ne radi se o šumi ili zemljištu koje bi moglo predstavljati šumsko-gospodarsku osnovu. Stoga se u Općini Medulin s pravom čude kako je moguće da država na temelju zakona o šumama oduzima - pašnjak?
Kao što je poznato, Vrhovni sud donio je 11. siječnja presudu kojom je zauzeo stajalište da su šume i šumska zemljišta koja su se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama nalazila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li se nalazili unutar ili izvan granica građevinskog područja, a koji su se nalazili u šumsko-gospodarskoj osnovi, na temelju samog zakona (ex lege) postali vlasništvo RH.
To je suprotno dosadašnjem stajalištu Županijskog suda u Puli prema kojem je presudna za stjecanje vlasništva bila stvarna namjena nekretnine, odnosno prostornoplanska, te prema kojem se u tom slučaju radilo o nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Načelnik Medulina Goran Buić je stoga Općinskom vijeću predložio da ne odobri izdavanje tabularne isprave Županijskom državnom odvjetništvu.
Medulinsko će Vijeće uskoro odlučivati o tome, a načelnikov ured predlaže još jednu radnju.
- S obzirom na to da te parcele predstavljaju prometnice, građevinsko zemljište i drugo te da u naravi nisu šume, predlažemo provođenje inspekcijskog nadzora da bi se te parcele izostavile iz šumsko-gospodarske osnove. Sud utvrđuje da je Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi nekadašnjem društvenom vlasništvu kojim su upravljale bivše općine utvrđen titular vlasništva, tako da su nositelji vlasništva postale jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno općine, gradovi i županije. Stoga smo i mi, nakon inicijative Rovinja, a na prijedlog kluba vijećnika IDS-a koji su predložili donošenje zaključka na vijeću kojim bi se odbio zahtjev Županijskog državnog odvjetništva Pula za izdavanje tabularne isprave, to i pokrenuli u našoj Općini, kaže Buić.
U Medulinu pretpostavljaju da će Županijsko državno odvjetništvo najvjerojatnije pokrenuti parnični postupak za utvrđivanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama.
DORH već zastupa da je RH trebala steći pravo vlasništva na predmetnim nekretninama 16. listopada 1990., odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Budući da je od tada pa do danas Općina Medulin od matičnih parcela (osobito k.č. br. 759/26 k.o. Pomer i k.č. br. 917/31 k.o. Premantura) naručivala, odnosno davala suglasnosti za cijepanje parcela te prodavala dijelove u svrhu proširenja, odnosno formiranja okućnica, upitno je kakav će biti zahtjev DORH-a u odnosu na novoformirane čestice u vlasništvu trećih osoba.
Načelnik Buić ogorčen na ovakve zahtjeve DORH-a ljutito tvrdi da se radi o centralizaciji i nacionalizaciji. (Cristian Bruno GALIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU