Sve manji broj obradenih poljoprivrednih površina te sve obraslije šume za sobom vuku zanimljive promjene u broju i vrsti divljaci koju lovacka društva bilježe na svom podrucju, saznajemo u razgovoru s Ferucom Radicem, voditeljem lovnog ureda Poreštine i dobitnikom odlikovanja drugog reda koje Hrvatski lovacki savez dodjeljuje za doprinos razvoju lovstva.
Kao poznavatelj prilika na terenu, ponajprije na podrucju sutlovrecke udruge Srna, kojoj je donedavno bio na celu, Radic veli da se povecanjem obraslih površina i gustiša stvaraju povoljni uvjeti za nastanjivanje visoke divljaci, kao što je jelen, a nije iskljucena ni mogucnost da se s vremenom na ovo podrucje naseli i medvjed.
- Šume i livade su nekoc bile mnogo cišce, zbog košnje, ispaše i kupljenja lišca. Takoder, ranije se obradivalo i više od 65 posto površina, dok se danas obraduje desetak posto. Zapušteni predjeli pogoduju migracijama visoke divljaci koja u njima traži zaklon. Vec smo zamijetili da se jelen poceo pojavljivati na podrucju sjeverno od Pilja. Medvjeda još nemamo, no druga lovacka društva su cak primijetila da se krece oko podrucja Vrbanovice, kamo se spustio s podrucja Oprtlja, a tragovi su navodno zamijeceni i još južnije, veli Radic.
Da su prilike sve povoljnije za visoku divljac, potvrduje i velik broj srna na lovreckom podrucju. O tome mogu posvjedociti i svi koji prometuju županijskom prometnicom od Žbandaja prema Sv. Lovrecu, gdje je zabilježen veci broj prometnih nezgoda zbog naleta srna, a pojedini lovci zapazili su krda s više od 15 primjeraka ove divljaci, uglavnom ženki s mladuncima.
Dotle su jarebice gotovo nestale, s vrlo malim šansama da se ovdje ponovno nastane, jer im stanište više ne odgovara. Pokazuju to i opetovani, a neuspjeli pokušaji Srne da ih razmnoži u svom lovištu, koje ima sve manje jarebici neophodnih obradivih oranica. Primijeceno je i povecanje broja kuna, no to treba pripisati smanjenom interesu za izlov, zbog drasticnog pada cijene krzna, ali i cinjenici da ta životinja nema prirodnih neprijatelja, napominje Radic.
Ove i brojne druge crtice iz lovišta mogle bi u dogledno vrijeme naci mjesto u jedinstvenoj publikaciji o stotinu godina lovstva na Poreštini, koja je zasad još uvijek u fazi inicijative. Prvi pisani tragovi o lovstvu na ovom podrucju sežu u 1911., pa postoje zamisli o obilježavanju jubileja zajednickim prikazom lovne povijesti, kojem bi obol dale sve lovacke udruge Poreštine. Pritom racunaju ne samo na pisane izvore, vec i na odlicno pamcenje barba Kamila Rupenovica iz Baderne, koji slovi za živucu enciklopediju lovne povijesti Poreštine nakon Drugog svjetskog rata.