Tijekom godišnjih odmora, koje mahom provodimo na obali i otocima, naš nacin života i prehrane obicno poprima obilježja mediteranskih navika. Nutricionistica dr. sc. Darija Vranešic Bender iz Vitaminoteke upozorava na brojne znanstvene studije koje vec desetljecima sustavno ukazuju na blagodati mediteranske dijete i preporuca da i ove godine svim osjetilima uživamo u mediteranskim delicijama.
"Osim što je zdrava, mediteranska prehrana je i atraktivna i ukusna, a u sveukupnom ucinku na zdravlje znacajnu ulogu ima i dnevni odmor svojstven mediteranskim obicajima. Mnoge ozbiljne znanstvene studije ukazale su na to da životni stil i poznata "siesta" predstavljaju važnu komponentu koja pridonosi blagotvornim ucincima mediteranskog nacina života na zdravlje. Nažalost, novija istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana sve više nestaje s Mediterana i stoga se pokrecu brojne edukativne inicijative, koje ponekad paradoksalno stižu iz SAD-a, da bi se popularizirao ovakav nacin prehrane", kaže Vranešic Bender.
Žuto, narancasto, crveno
Ona veli da je ljeto pravo vrijeme za hedonizam i uživanje u ukusnim sezonskim namirnicama - vocu, povrcu, sjemenkama, orašastim plodovima, autohtonom zacinskom bilju, svježoj ribi i plodovima mora - dok važan segment mediteranske prehrane cini i ekstradjevicansko maslinovo ulje koje takoder plijeni pažnju znanstvenika zbog brojnih povoljnih ucinaka na zdravlje covjeka.
Ljetna prehrana mora obilovati svim vrijednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zracenja te tako pomažu u prevenciji raka kože te sprecavaju njeno boranje i prijevremeno starenje. Narancasto, žuto i crveno voce i povrce sadrži biljne pigmente koji poticu pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Stoga je tijekom ljeta uputno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi i ostalom raznobojnom vocu i povrcu. Dodaje da su u ljetnim mjesecima voce i povrce dragocjene namirnice jer sadrže visoki udio vode i važne elektrolite koje gubimo znojenjem.
Organizam ljeti za vrucina prirodno traži hranu koja je lagana za probavu, bogatu vodom i mineralima koji se gube znojenjem, s više vlakana, a manjom kolicinom masnoca i proteina.
Izvori prijateljskih bakterija
Nutricionistica kaže da sol, suhomesnate proizvode i pržena, masna jela od kojih se žeda treba izbjegavati, dok ce mlijecni proizvodi s niskim udjelom masti osigurati potreban unos kalcija i vrijednih proteina. Pri izboru sira bolje je odabrati onaj svježi kravlji, nego zrele sireve s visokim udjelom masti.
Svježi vocni sokovi i fermentirani mlijecni proizvodi s niskim udjelom masti korisni su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana te vitamina i minerala, a alkoholna, gazirana i zasladena pica, kao i ona bogata kofeinom samo ce pojacati proces dehidracije jer stimuliraju izlucivanje tekucine iz organizma. Ujedno mnoga od tih pica djeluju kao stimulansi i stoga ometaju zdravi ritam sna. Zbog toga ove napitke tijekom ljeta treba izbjegavati. Najbolji odabir za ljetnu nadoknadu tekucine je izvorska i mineralna voda, nezasladeni cajevi i izotonicni napici, objašnjava Vranešic Bender.
Da bismo utažili žed, najcešce posežemo za hladnim napitcima, no bolje ce nas rashladiti tekucine sobne temperature ili topli cajevi i drugi napitci.