Ovogodišnji su maturanti jucer nakon polaganja ispita iz hrvatskog jezika, a kojim je pocela državna matura za vecinu srednjoškolaca (dan ranije se u školama nacionalnih manjina pisao esej iz materinjeg jezika), razocarano izlazili iz pulske Gimnazije.
Naglas su komentirali da je test bio teži od onog koji je polagala generacija prije njih te tvrde da pitanja nisu imala veze s onim što su ucili u školi i za što su se tjednima, neki cak i mjesecima, mukotrpno pripremali.
No, pulski gimnazijalci nisu izuzetak: i vecina od oko 32.000 srednjoškolaca koji su ove godine pristupili ovim ispitima ostala je šokirana. Na internetskim forumima, na kojima su se srednjoškolci javljali odmah nakon testa, pljuštale su kritike prema Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koje provodi državnu maturu.
Ucenici su definitivno u strahu od rezultata, ali se tješe time da ce se pragovi za ocjenu ravnati prema prosjeku riješenosti, kao što je i dosad bio slucaj, pa da ce, kao i lani, za prolaz biti dovoljno tocno odgovoriti na 27 do 30 posto pitanja, ovisno o razini ispita.
- Razocarana sam, zasigurno nisam ocekivala da ce na takav nacin sažeti cetverogodišnje gradivo iz hrvatskog jezika, ovaj ispit ne može biti mjerilo znanja. Tražili su se detalji, nebitne pojedinosti, od 30 stilskih figura koje smo ucili bila je samo jedna, veli Katja Rabar, koja je, kao i vecina od oko 500 gimnazijalaca iz Istre, rješavala višu razinu ispita.
- Test nije bio dobro koncipiran. Niceg od onoga što smo ucili o povijesti književnosti nije bilo, ulomci iz djela koja su nam bila ponudena u testu bili su daleko od onog što smo ocekivali, trebala su se znati narjecja, što nije lako, a test je vrvio nevažnim pitanjima. Više od znanja tražilo se logicno zakljucivanje, kazao je Elvis, koji se nada nakon mature upasti na ekonomiju.
Srednjoškolci koji su vježbali rješavajuci stare ispite ostali su neugodno iznenadeni pitanjima koja su u potpunosti odudarala od lanjskih testova. Jedna nam se majka potužila da je njen sin vježbajuci po dosadašnjim ispitima imao svega dvije do tri greške, a sad je pak zabrinut za ocjenu jer misli da je tocno riješio svega 70 posto testa.
Ucenici su kazali da je bilo mnogo "podvala u pitanjima", primjerice, izražavaju li se u odredenom djelu ironija ili sarkazam, nijanse na koje bi teško odgovorio i profesor književnosti.
A brojni su se maturanti pripremali trošeci pritom nemali novac za državnu maturu, jer ispada da školsko gradivo nije dovoljno za rješavanje testova! Prema nekim istraživanjima, više od polovice gimnazijalaca uzima instrukcije, a pred državnu maturu taj se postotak povecava. (Maša JERIN, snimio Saša MILJEVIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD CETVRTKA.