- Veliku je reakciju, posebice na portalu Glasa Istre, gdje je u nekoliko dana osvanulo oko 150 komentara, izazvao tekst koji problematizira obiteljske veze na pulskom sveucilištu. Ne govori li takva reakcija sama po sebi puno i ne baca li, ipak, sumnju na zapošljavanje preko veze?
- Ne mogu negirati da postoje odredene pojave koje mogu pobuditi sumnje. Obiteljskih veza ima u javnom životu gotovo svugdje, u sudstvu, zdravstvu, pa ni sveucilišta nisu izuzeta. Ne želim poimence spominjati one koji su ovih dana javno prozvani na komentarima po netu. Svatko od tih novaka i asistenata ima tocno odreden rok do kada mora izvršiti svoje obaveze, odnosno doktorirati. Prije nekoliko mjeseci jedna novakinja nije doktorirala u zadanom roku, koji je nekada iznosio deset, a sada šest godina, te više nije na sveucilištu, izašla je iz sustava.
- Dakle, istina je da postoje novaci i asistenti koji ne ispunjavaju svoje obaveze?
- Neki ne ispunjavaju svoje obaveze uredno i u roku, ali oni nisu ni izdaleka u vecini. Puno ovisi i o samom doktorandu, asistentu, ali je djelomicna krivnja i na mentorima, no to je problem na svim sveucilištima. U pitanje dolazi i kvaliteta nastave na što se referirao najveci broj komentara. Na sveucilištu je 163 zaposlenih nastavnika i normalno je da medu njima ima onih jako dobrih, kao i onih koji to baš i nisu. Za one koji su prozvani vec imamo manje-više negativne konotacije u evaluacijama koje provodimo svakog semestra medu studentima kada ocjenjuju svoje nastavnike.
No, nitko od profesora nije nikada ocijenjen potpuno negativno. Za neka od imena koja su se provlacila ovih dana na komentarima znamo da nisu uvijek na razini svog odgovornog posla, ali to samo po sebi još uvijek nije dovoljan razlog za sankcije, ne u ovom trenutku. Oni ispunjavaju svoje obaveze utoliko što su na doktorskom studiju i što održavaju nastavu. Kad istekne rok do kojega moraju doktorirati, uzet ce se u obzir sve što su dotad ucinili pa cemo odluciti što ce biti sa svakim od njih ponaosob.
- Je li istina da je netko od novaka zaposlen s dvojkama u indeksu?
- To je nemoguce. Strogo je definirano da novak mora biti medu deset posto najboljih u njegovoj generaciji. Kada više kandidata ima taj uvjet, tada gledamo prosjek ocjena te zapošljavamo onoga koji pokazuje vece zanimanje za odredeno podrucje. Svaka procedura zapošljavanja šalje se u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i mora dobiti odobrenje za sklapanje ugovora o radu.
- Veliki broj djece, supružnika, striceva i ostalih rodaka radi zajedno ne samo na sveucilištu, vec ponekad i na istom odjelu. Postoji li nepotizam na pulskom sveucilištu?
- Nitko od spomenutih nije zaposlen dok sam ja rektor, ali istina je i to da gotovo nitko u meduvremenu nije ni zaposlen jer je kriza pa su nam radna mjesta »zakljucana«. Naravno, takvi slucajevi kada clanovi obitelji rade zajedno uvijek su škakljivi i tu sumnja u nepotizam sigurno može postojati. No, svaki postupak primanja u radni odnos podliježe tocno odredenoj zakonskoj proceduri i ja sam siguran da je ona u svakom slucaju poštivana. Kako je tocno dolazilo do nekih zapošljavanja, ne znam jer to je bilo prije nego što sam postao rektor.
- Dakle, ipak se netko zaposlio preko veze?
- Ne, nego se može dogoditi da se na neko radno mjesto javi samo ta osoba pa se ona zaposli.
- Hocete li provjeriti tko je primljen s kojim kvalifikacijama i ako ih ne ispunjava tu osobu otpustiti?
- Svi imaju kvalifikacije, formalno je sve uredu. Pitanje može biti je li nešto bilo namješteno u prakticnom smislu, možda na neki nacin i jeste, ali to je vrlo teško dokazati. Ako netko ima bilo kakvih dokaza o zapošljavanju preko veze, neka mi to javi.
- Prilikom upisa, pulsko sveucilište studenti najcešce tretiraju kao pretposljednji izbor. Ovakvim sumnjama u namještanje natjecaja dodatno se srozava njegov status koji je još uvijek jako daleko od zagrebackog ili rijeckog sveucilišta.
- Naslijedio sam sve ove probleme koje spominjete i vecinu toga znam. Nismo do sada imali razvijen sustav pracenja novaka na razini sveucilišta, puno stvari treba staviti pod još bolju kontrolu. Treba još puno ulaganja u citavo sveucilište.
- Kritizira se da neki novaci i asistenti ne objavljuju znanstvene radove.
- Znanstveni novak i asistent nije dužan objavljivati radove, vec doktorirati. Medutim, svaki doktorski studij ima unutar programa skupljanje ECTS bodova, u što spada objavljivanje radova i sudjelovanje na znanstvenim skupovima. Neki objavljuju više, a neki manje. Ova cijela polemika nastala je zbog podatka iz Ministarstva da je na pulskom sveucilištu u razdoblju od 2003. do 2009. cetiri novaka otišlo iz sustava i da ni jedan nije doktorirao. Istina je da su dva novaka zaista napustila sveucilište jer su uvidjeli da nisu za ovaj posao, a ostali su prešli u asistente i u meduvremenu doktorirali. Ono što pobija ovaj podatak Ministarstva je to da danas imamo 17 asistenata i novaka s doktoratima koji su doktorirali unazad nekoliko godina.
- Novaci se žale da nakon što doktoriraju nisu sigurni hoce li nastaviti raditi na sveucilištu, a s druge strane zapošljavaju se vanjski suradnici.
- Ugovor s novacima se potpisuje na šest godina i ukoliko u tom roku doktoriraju, može im se produžiti na još dvije godine, što je takozvani postdoktorski rok. Nakon toga za njih, istina je, nije osigurano radno mjesto medu docentima, vec moramo tražiti suglasnost Ministarstva za novo radno mjesto, a ono pak u posljednje vrijeme ne dopušta novo zapošljavanje. Nikad nijedan vanjski suradnik nije zaposlen ako smo medu novacima ili asistentima imali osobu koja neki predmet može predavati.
- Neki novaci upozoravaju da su preoptereceni poslom i da ih mentori koriste da za njih pišu znanstvene radove.
- Novaci mogu raditi u nastavi do 150 sati godišnje, za usporedbu docenti imaju normu od 300. Neki novaci jesu optereceni s 20 pa cak do s 50 posto vecom normom, a razlog je taj što nemamo dovoljno nastavnog kadra kako bi poštovali kriterije rada u malim grupama po Bologni. Što se tice zloporabe imena i radova novaka, ja takvih saznanja nemam, ali ako postoje, to se treba prijaviti.
Za sljedecu godinu smanjili vanjsku suradnju za oko 40 posto
- Što ce se desiti s vanjskim suradnicima koji su cijelu akademsku godinu radili bez place? Jesu li dovedeni u pitanje ako ne cijeli studiji, onda izvodenje nastave pojedinih predmeta?
- Imali smo nedavno sastanak u Ministarstvu i još uvijek se ne vidi rješenje. U Ministarstvu ne znaju kada ce osigurati novac za placanje tih troškova i ceka se rebalans proracuna. Kao i sva sveucilišta i pulsko se oslanja na vanjsku suradnju, neki odjeli više, neki manje. Sigurno da neki vanjski suradnici sljedece godine nece htjeti suradivati tako da ce problema biti. Za sljedecu godinu smo smanjili vanjsku suradnju za oko 40 posto. Jednim dijelom ce stalno zaposleni nastavnici odradivati dodatne sate nastave, ali mnogi su profesori vec optereceni, neki vec sada imaju dvostruku normu. Bit cemo prisiljeni smanjiti broj izbornih predmeta, a neke kolegije cemo izmjenjivati svake druge godine.
Upitno otvaranje studija za cetiri-pet studenata
- Ove jeseni bi prva generacija studenata trebala upisati diplomski studij Kultura i turizam, ali još uvijek postoji samo preddiplomski.
- Procedura je u toku i u rujnu bismo trebali dobiti odobrenje za otvaranje diplomskog studija. Medutim, upitno je možemo li si priuštiti otvaranje studija za cetiri-pet studenata koji su završili u roku ili pak sacekati sljedecu godinu kada ce biti veci broj završenih preddiplomaca. Studenti koji ne žele pauzirati mogu nastaviti ovaj studij na Sveucilištu u Zadru ili pak diplomske studije ekonomije ili povijesti u Puli.
- Nema još uvijek ni diplomskog studija iz latinskog jezika pa nakon preddiplomskog studija studenti moraju u Zagreb ili Zadar...
- Istina, ali interes za ovaj studij je mali u citavoj Hrvatskoj, u Zagrebu upisuju oko 15-ak studenata na godinu, kod nas ih je tek nekoliko.
- Što je s novim studijima koji se vec nekoliko godina najavljuju na Odjelu za glazbu?
- Takoder još nije gotov postupak dobivanja dopusnice, a problem je i kadar jer nastavnika ovog profila nema na burzi rada. Ti ce studiji vjerojatno poceti kao izvanredni studiji.
- Još jedan studij Znanost o moru, koji se odvija u prostorima Instituta Rudera Boškovica u Rovinju, ne prolazi bez poteškoca.- Problem je što Institut ima neriješen vlasnicki odnos s HAZU-om oko korištenja zgrade u kojoj djeluju, a u kojoj nemaju dovoljno prostora ne samo za održavanja nastave, vec i za razvoj njihove osnovne istraživacke djelatnosti. Ovaj studij je jako perspektivan i sveucilište ce uciniti sve da se razvije.
Predlažem da se razgovara o izgradnji kampusa na Muzilu
- Sveucilišni kampus se planira izgraditi u derutnim napuštenim bolnickim zgradama koji su pod zaštitom pa ce rekonstrukcija zasigurno biti skuplja od sadašnjih predvidanja. Zašto se nije pronašla neka bolja lokacija za studente? Bolnica je zgrade napustila jer im se nije isplatilo ulagati.
- Drugoga izlaza nismo imali svih ovih godina, ne dopuštaju rušenje zagrada, a drugog prostora nema. Predlažemo da se razgovara o izgradnji kampusa ili dijela kampusa na Muzilu, ali izgleda da ce tamo lakomost progutati sve za cas. Sada nam je test prva zgrada doma i menze koja bi se trebala poceti graditi na jesen. Na tom primjeru cemo vidjeti kako ce teci i koliko ce koštati prenamjena jedne takve zgrade. Bolnica je te zgrade napustila jer je dobila bivšu Mornaricku bolnicu koja je bila u dobrom stanju.