Sociolog Renato Matić vrlo je oštar kritičar političkih zbivanja, u kojima u prvi plan izvlači ono što se krije za kulisa i medijske halabuke. U razgovoru za naš list komentirao je nastojanja da se promijeni izborno zakonodavstvo, predsjedničku kampanju i uzlet rejtinga HDZ-a.
- Politička javnost uporno raspravlja o izbornom zakonodavstvu, dok je udruga "U ime obitelji" pokušala s referendumom. Je li to panaceja za hrvatsku politiku - nosi li možebitna promjena izbornih zakona pozitivne promjene?
- Izborno zakonodavstvo je u sadašnjoj varijanti slika i prilika preddemokratskog stanja hrvatskog društva. Samoživost i nedodirljivost stranačkih prvaka koji nam nameću svoje poslušnike kao "naše demokratski izabrane" predstavnike, rezultirala je nepovjerenjem građana u političke kaste, kakvo ne bilježi ni jedno drugo društvo u Europskoj uniji.
U tom je smislu uređenje izbornog zakonodavstva s ciljem jasne povratne odgovornosti svakog političkog aktera, prema svojim biračima, abeceda demokracije, koja u nas kasni ni manje ni više nego četvrt stoljeća. Samo ako bi promjena bila rezultat općeg političkog konsenzusa i sadržajno cjelovita, a ne kozmetička ili vođena nečijim partikularnim interesima, donijet će i bolju i efikasniju i pošteniju politiku.
- Što bi nam u praksi donio preferencijalni glas? Pa za gradonačelnike i župane već glasamo izravno, ali nisu zato ništa omiljeniji i bolji nego prije, kada su na funkcije stizali izravno s kadrovskih lijana svoji stranaka?
- Izbori za župane i gradonačelnike su samo prvi korak, koji za sada pokazuje da još sve ovisi o osobnom poštenju i življenju individualne odgovornosti prema građanima i općem dobru. Zašto još jednom ne istaknuti već spominjane pozitivne primjere, poput gradova Metkovića i Omiša, te Međimurske županije, o kojima se premalo govori u našoj javnosti, a čiji akteri pokazuju zavidnu lojalnost i odgovornost sugrađanima, a ne kao do sada samo stranačkom vrhu, te vidljivo potiču razvoj svojih lokalnih zajednica.
Zamislimo samo da svatko onaj tko nas želi politički predstavljati na bilo kojoj razini, prije svega mora dobiti našu podršku, potom nam u cijelom mandatu svakodnevno podnositi račun, slušati naše kritike i prozivke, te biti siguran da može zaboraviti politički život ako ne ispuni predizborna obećanja i dogovore.
- Kako komentirate slučaj dr. Dejana Jovića, bivšeg savjetnika u Uredu predsjednika i Ministarstvu vanjskih poslova?
- Ovo je bio jedan u nizu izvrsnih spinova, za kakve su naši politički akteri istinski majstori, ali tu uglavnom i prestaje njihova maestralnost. Ipak je sasvim slučajno ovo ispao test iz osnova demokracije, a to su argumentirana razmjena mišljenja bez povišenih tonova i izbjegavanje agresije spram osobe koja iznosi svoje mišljenje. Nažalost, vidjeli smo festival pseudo demokracije i po tko zna koji put, sukob s ideološki zatrovanih pozicija.
Za razliku od svih koji su izazvani njegovom izjavom, kolega Jović, koliko se god imamo pravo s njim slagati ili ne slagati, svoje stavove iznosi otvoreno i konzistentno, i to otkako je prisutan u javnosti. Tako da je ova nekakva "naknadna pamet" njegovih bivših i sadašnjih poslodavaca, vrlo neuvjerljiva, pa čak i komična. (Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU