Nakladnička kuća "Mathias Flacius" nedavno je u sklopu svoje biblioteke historia@histria izdala knjižicu "Labin, povijesno-etnografska studija", djelo vjerojatno najpoznatijeg labinskog gradonačelnika Tomasa Lucianija.
Izdanje je dvojezično, sadrži i originalni talijanski tekst, koji je Luciani dovršio u svibnju 1864. godine u Milanu i koji je, prilikom drugog izdanja u istom gradu, potpisao 3. lipnja 1879. posvećujući ga svom prijatelju, Labinjanu Isidoru Furlaniju, koji je tog dana doktorirao pravo na sveučilištu u Padovi.
Radi se o kratkoj povijesno-etnografskoj studiji Labinštine, Istre i Kvarnera sastavljenoj iz kuta Talijana koji smatra da je i istočna jadranska obala, a napose Istra, talijanska zemlja koja se mora što prije ujediniti s netom nastalom nacionalnom državom.
"Prvo objavljivanje nekog teksta Tomasa Lucianija na hrvatskom jeziku mali je doprinos nastojanju da se njegov rad i djelovanje temeljitije istraži i vrednuje, ali i prvi korak u ocjenjivanju njegovog ukupnog publicističkog i političkog djelovanja te boljeg upoznavanja i vrednovanja njegova nauka. Do tada se može tek zaključiti da Tomaso Luciani spada među najuspješnije gradonačelnike Labina u novijoj povijesti grada, u kojemu više ne živi ni jedan njegov potomak", kaže novinar i publicist Marijan Milevoj u predgovoru knjižice.
Za potrebe općeg poznavanja zavičajne povijesti valja zapamtiti tri Lucianijeva doprinosa Labinu: 1843. godine izgradio je Malo kazalište - Circolo na mjestu nekadašnjeg skladišta žita, godinu dana kasnije pokrenuo je izgradnju ceste do Rapca, čime je Prtlog prestao biti labinski porat, a tih je godina zajedno s prijateljem Antoniom Schampicciom formirao i postav muzeja arheoloških nalaza i fosila.
Dobro je znati da je prvi skrenuo pozornost na to da Matija Vlačić nije bio Dubrovčanin, kako se do tada mislilo, nego Labinjan čija je majka bila iz obitelji Luciani, da je u posjet Labinštini doveo svjetski poznatog arheologa Richarda Francisa Burtona, osnovao gradsku limenu glazbu i žensku pučku školu, obnovio gradski toranj i ložu, izborio se za bolji položaj ribara i bio jedan od utemeljitelja Radničkog potpornog društva. (Robi SELAN)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU