Već petnaest godina 21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskog jezika. Unatoč činjenici da je to prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji, mnogima zvuči neobičan sam taj naziv i ne znaju u biti o čemu je riječ.
Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. Promicanjem jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjiv izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
No, dan-danas, unatoč sve većoj dostupnosti informacija, razvoju obrazovnih i drugih ustanova te instituta, uloga jezika je vrlo teška i nerijetko nepovoljna, posebice onih malih jezika koje veliki jezici jednostavno "progutaju". Teška je i uloga dijalekata, manjih, mjesnih govora i drugih načina izražavanja.
Krnje, nemaštovite SMS poruke napisane znakovima, simbolima, emotikonima… svakako doprinose osiromašenju jezika, kao i komuniciranje putem društvenih mreža u znaku natpisa LOL, lajkanja i sličnog. Eksperti vele da se jedan jezik najbolje može naučiti čitajući klasike napisane na tom jeziku u originalu, i to čitajući ih naglas, ili pak čitajući njihove dobre prijevode.
Istraživanja pokazuju da polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. (V. BEGIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU