Materinska riječ na Janešovom vidikovcu


Ča - kaj - što, pjesnički susret kojem je domaćin Katedra Čakavskoga sabora iz Roča, jedan od oblika bogate 44-godišnje književno-umjetničke, znanstvene i izdavačke suradnje njegovih organizatora, dvaju sabora kulture, Kajkavskoga spravišča iz Zagreba i ročke Katedre Čakavskog sabora, u svom je drugom izdanju održan na Vidikovcu Želimira Janeša u Roču.

"Ovi susreti, uz stvaralačke vrijednosti sudionika, iskaz su koncepta povezivanja hrvatskog kulturnog prostora kreativnim dosezima kaj i ča jezične zbilje, kako bi se istaknulo bogatstvo hrvatske književnosti i kulture", istaknula je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roča Mirjana Pavletić.

Materinski jezici

Kaže da je riječ o suradnji koja traje od 1973. izdanjem časopisa Kaj "Srce Zagorja u srcu Istre", a 2002. u okrilju Kajkavskoga spravišča prerasla je u dugoročni program kulturološkog povezivanja "Kaj&ča: prožimanja i perspektive", s trajnom svrhom: problemskim i suvremenijim pristupom čakavštini i kajkavštini kao temeljnim vrijednostima hrvatske kulture, znanosti i pismenosti, s polazištem u sličnoj sudbini materinskih jezika.

Na inspirativnom Janešovom vidikovcu, na susretu dijalektalnih pjesnika koji je potvrdio da je dijalektalna poezija prisutna, pjevna i razumljiva, stihove su kazivali domaći i gostujući pjesnici i književnici Vladimir Pernić iz Roča, Tomislav Milohanić iz Poreča, Nada Galant iz Žminja te gosti iz Kajkavskog spravišča: književnici Božica Pažur, Željko Knežević te prevoditeljica i voditeljica Galerije Kaj Marija Roščić Paro. Drugi susret protekao je u znaku 40. godišnjice početka izgradnje Aleje glagoljaša, velebnog spomen-kompleksa posvećenog kolijevci hrvatske pismenosti, glagoljašima i glagoljaštvu. Aleja ide uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od sedam kilometara, a Čakavski sabor gradio ju je od 1977. do 1985.

Slavna ladonja

- Aleja glagoljaša pokazuje put istarskog, hrvatskog i slavenskog glagoljaštva, svjedoči o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre, upućuje na slavenske korijene i kontinuitet pismenosti od 11. stoljeća do danas. Simbol je očuvanja nacionalne samosvojnosti, poručila je Pavletić. Aleja je nastala na inicijativu akademika Zvane Črnje, idejni joj je autor akademik Josip Bratulić, a autor skulptura akademski kipar Želimir Janeš. Janešov vidikovac pod ladonjom posebno je mjesto jer s njega je skicirao i mapirao Aleju glagoljaša u kojoj je prije 40 godina postavljeno prvo obilježje - Slovo S, simbol Čakavskog sabora. (G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter