Uslijed toplog i vlažnog vremena, bolest masline zvana paunovo oko razvijala se tijekom cijele zime. Dok stručnjaci preporučaju pravovremenu zaštitu nasada, nameće se pitanje kada prskati maslinu kada je teško povezati dva ili tri dana bez kiše.
- Dok je ovakvo vrijeme treba čekati barem da se zareda nekoliko suhih dana. A kada se to dogodi treba koristiti sredstvo za zaštitu Stroby, a nikako ne sredstva na bazi bakra. Bakar ne bih preporučio zbog opadanja lišća, kaže Ivica Lađarević, diplomirani inženjer agronomije iz Fažane.
Zaraženo 30 posto lišća
Objašnjava da se uslijed loših vremenskih uvjeta tijekom zime, što će reći visokih temperatura zraka i postotka vlage, gljivice koje izazivaju paunovo oko razvijaju cijelo vrijeme tako da je zaraza sasvim sigurno prisutna. To nam potvrđuje i nedavno objavljeni podaci Franka Raguža, diplomiranog inženjera agronomije iz vodnjanske udruge Agroturist, prema kojima je zaraza na sorti buže i oblice bila evidentirana na više od 30 posto lišća. Bakar u takvim slučajevima ne bi se ponašao kao zaštitno sredstvo, upravo suprotno.
- Bakar bi mogao baciti lišće sa stabla. Dogodio bi se maslinin stres i teško bi kretala u vegetaciju. To sve utječe i na daljnji tijek, razvoj cvijeta i ploda. Stroby, za razliku od bakra, liječi započetu infekciju, a bakar je samo prevencija da do zaraze ne dođe. Kad pada lišće, maslinari ponavljaju prskanje, a sve to predstavlja i velik trošak za njih, kaže Lađarević.
No, da bi se efektno zaštitila ulika mora poslužiti vrijeme. Kada u ožujku pak krene vegetacija, Lađarević preporuča korištenje sredstava Nativo ili Difcor. Za ekološki uzgoj, kaže, nema adekvatnog sredstva za zaštitu od paunovog oka. To gljivično oboljenje ispočetka nije vidljivo golim okom, a analiza na infekciju radi se tako što se sto listova potapa u otopinu natrijeve lužine, da bi se nakon 20-ak minuta uočili tragovi zaraze. Broj obilježenih listova predstavlja postotak zaraze.
Buža više strada
- Nisam radio istraživanja u posljednje vrijeme po pitanju razmjera zaraze, a na oko se još ne vidi puno toga. Ali sigurno je da zaraze ima dosta. Uvjeti su idealni za širenje zaraze, gljiva je "radila" cijelo ovo vrijeme. Razmjeri uglavnom ovise i o sorti - neke poput buže su podložnije zarazi, dok je leccino otporniji, ali zato mu prijeti olovna bolest koja se na buži ne stigne razviti jer joj je već pao list. Uglavnom, buža i bjelica najviše stradavaju od paunovog oka. Njihova je reakcija na bolest takva da lakše odbace lišće u slučaju zaraze. To i nije nužno loše ukoliko je bolest napala stablo u slabijem obimu, ali kada je zaraza velika, onda može biti pogubno, kaže Lađarević, čije je radno mjesto veliki maslinik nedaleko od Fažane.
Intenzitet zaraze na jugu Istre varira od lokacije do lokacije, ovisno o mikroklimatskim uvjetima. Tamo gdje je padalo više kiše, na mjestima gdje se tlo i krošnja sporije prosuše, dakle u valama gdje se duže zadržava rosa, kaže Lađarević, sigurno je da će i ulike biti izloženije infekcijama. (Zvjezdan STRAHINJA)