Potreba da se napokon promijeni hrvatsko izborno zakonodavstvo te da se već na sljedećim izborima za Hrvatski sabor bira po novim pravilima, ujedinila je građansku aktivisticu Željku Markić i njezinu udrugu U ime obitelji, reformističku stranku u nastajanju Radimira Čačića, Hrvatske laburiste i nevladinu organizaciju GONG.
Svi oni iznijeli su ovih dana svoje prijedloge da se hitno reformira izborno zakonodavstvo promjenom broja izbornih jedinica te da se uvođenjem preferencijalnih glasova u parlament izaberu kandidati po volji građana, a ne stranačkih predsjednika koji imaju posljednju riječ u sklapanju izbornih lista.
Prijedlog GONG-a dobio je i podršku predsjednika Hrvatskog sabora, SDP-ova Josipa Leke, što ipak ne znači da će biti usvojen. U parlamentarnoj proceduri je i prijedlog zastupnika i eks-predsjednika Hrvatskih laburista Dragutina Lesara te onaj što ga je podnijela članica nove Narodne stranke - reformista Natalija Martinčević.
Zanimljiv prijedlog udruge U ime obitelji vrlo je sličan GONG-ovom zahtjevu o uvođenju preferencijalnih glasova, samo što oni ne predviđaju izborni prag za takve glasove koji GONG postavlja na pet posto. Željka Markić predložila je i mogućnost dopisnog i e-glasanja, a o svemu tome pokušat će provesti još jedan referendum za kojeg se potpisi prikupljaju između 21. rujna i 5. listopada.
Dakle, izborno zakonodavstvo moglo bi se promijeniti "pod prisilom" referendumskog odlučivanja, i to u posljednji trenutak. Naime, postojeći propisi predviđaju promjenu izbornog zakonodavstva najmanje jednu godinu prije održavanja izbora.
- Prijedlog GONG-a nije reforma, nego kozmetika, oponira politički analitičar dr. Žarko Puhovski i objašnjava: - Prava reforma bila bi prelazak na mješoviti izborni sustav u kojem bi ljudi mogli izravno izabrati svoje zastupnike u izbornim jedinicama. Isto bi se moglo reći za prijedlog udruge U ime obitelji jer ostavlja sve bitne elemente postojećeg sistema."
"Napokon, odlučivanje referendumom u ovom slučaju je nepotrebno, jer se tako neposrednim odlučivanjem odlučuje o posrednom odlučivanju," zaključuje Puhovski.
Procjene političkih analitičara umnogome se razlikuju po pitanju demokratičnosti preferencijalnog glasovanja. Dok Žarko Puhovski kaže kako se "ne povećava kvalitetu zastupnika preferencijalnim izborima, jer bi ionako predsjednici stranaka na liste stavili svoje poslušnike", politolog Gjenero tvrdi da se "radi se o reformama koje ne odgovaraju autoritarno orijentiranim političkim strankama."
- Preferencijalno glasanja smanjilo bi uspjeh političara koji su u parlamentu samo zato jer su bliski stranačkom vođi. To bi bio zapravo kraj karijere za političare koji grade karijeru služeći stranačkom šefu i zanemarujući interese svoje sredine. Reorganizacija izbornih jedinica tako da se ne podudaraju s agregiranim županijama znači jačanja lokalnih stranačkih organizacija, pojašnjava Gjenero. (Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU