Markel i Sarkozy za izmjene EU ustava

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prerano je govoriti o trilateralnom talijansko-francusko-njemackom susretu na vrhu jer je Italija i dalje bolesnik koji se sprema na intenzivnu terapiju a osovina Pariz-Berlin još uvijek cvrsto vodi politiku Unije. No, susret talijanskog premijera Marija Montija u Strasbourgu s Nikolasom Sarkozyjem i Angelom Merkel potvrdio je da je nastupilo novo razdoblje.

O Berlusconiju se više ne govori ili, bolje receno, Monti je prihvacen kao covjek prijeloma, premijer neke nove Italije, što je potvrdio i francuski predsjednik na kraju susreta pred novinarima: "Tijekom razgovora iskazali smo moju i Merkelinu spremnost pomoci i podržati Italiju Marija Montija. S njim imamo šanse dobiti uz nas trecu gospodarsku silu Europe i stvoriti cvor koji ce svima vratiti povjerenje. Svaka država obvezna je izvršiti domacu zadacu, to ce obaviti i Italija, i zaista smo impresionirani mjerama koje se Monti sprema uvesti da bi ozdravio proracun i izvršio reforme radi oživljavanja privrede".

Monti je pak potvrdio namjeru da do 2013. godine ostvari poravnavanje državnog proracuna, ali je dodao da taj ambiciozni plan nalaže poprilicne napore zbog visokog akumuliranog duga. "Pozvao sam Merkel i Sarkozyja u Rim na nove razgovore, što su oni prihvatili", dodao je Monti.

Kada je Europa u pitanju, talijanski je premijer rekao da je zdravstveno stanje eurozone prioritetno uz ucvršcenje zajednicke valute. Sarkozy je dodao da ce uskoro Francuska i Njemacka ponuditi konkretne prijedloge te da se nada da ce Italija stati uz njih.

Tijekom susreta s novinarima obznanjeno je da ce Francuska i Njemacka 9. prosinca predstaviti javnosti detalje o zajednickom planu reforme europskog ugovora koji, prema rijecima Angele Merkel, cilja na stvaranje fiskalne unije, što konkretno znaci bitan korak k ucvršcenju Europske unije i prelasku na višu kvalitetu integracije od sadašnje, monetarne.

Put je složen jer napad financijskih tržišta na eurozonu jaca iz dana u dan, Parizu prijeti opasnost izlaska iz grupe najvitalnijih država, odnosno iz kluba «tri A»; spread, odnosno omjer francuskih državnih obveznica u odnosu na njemacke i dalje raste, popeo se na 180 bodova, visinu koja je do prije nekoliko mjeseci bila nezamisliva (u proljece je francuski spread iznosio 40 bodova).

Tu je kljucno i za Francusku postavljanje pitanja uloge europske središnje banke u nacinu pomaganja državama s poteškocama: njemacka kancelarka Angela Merkel je novinarima ponovila da Njemacka ne pristaje na uvodenje eurobonda, odnosno europskih obveznica te potvrdila nužnost obrane autonomije europske središnje banke. Stara je prica i vjerojatno pošteno motivirana da Nijemci ne žele na svoja leda preuzeti tuda dugovanja. Sarkozy je pod udarom novinarskih pitanja pokušao omekšati situaciju pa je ustvrdio da je opasno govoriti o eurobondovima bez ozbiljnog razgovora o sustavu zajednickog upravljanja i sankcijama.

U kružocima Europske komisije gradi se prijedlog sustava izuzetno stroge kontrole državnih proracuna putem specijalnih europskih inspektora s izvanrednim ovlaštenjima, pa i mogucnosti neposrednog korigiranja pojedinih stavki ekonomske politike svake države, što konkretno znaci uvodenje svojevrsne prinudne uprave nad clanicama Unije. No, to je dug put a susret u Strasbourgu nije ponudio nove elemente: odgovor financijskih tržišta nakon okoncanja razgovora bio je poprilicno mlak.

Prema pisanju pariškog lista Le Monde francuski premijer je napustio susret u Strasbourgu vidno iziritiran jer je ocekivao otvoreniji razgovor o ulozi europske središnje banke u rješavanju krize jer Francuska traži njenu jacu ulogu u pomoci državama s poteškocama. Prije razgovora s talijanskim i njemackim partnerima Sarkozy je dramaticno porucio: "Ili cemo zajedno izaci iz krize ili ce svaki od nas umrijeti".

Nakon upozorenja Moddy'sa i Standard & Poor'sa i treca rejting kuca Fitch prijeti izlaskom Francuske iz kluba trojnog A, odnosno kluba prvaša. Francuski premijer je državni proracun za 2012. godinu izgradio upravo s ciljem zadržavanja svoje zemlje u elitnom društvu no nakon posljednjih tržišnih zbivanja plaši se jer bi izlazak iz grupe najboljih znacio i gubitak na novim izborima.


Podijeli: Facebook Twiter