U sastavu Mjeseca frankofonije, večeras je u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici održano je predavanje dr. Marinka Koščeca "Suvremena frankofonska proza: što je ostalo od 'francuske posebnosti'".
Predavač se najprije osvrnuo na cjelokupnu francusku kulturnu i subkulturnu scenu, na onu političku, gospodarsku i inu. Istaknuo je da je "francuska posebnost" termin koji Francuzi vole koristiti, te da, premda je to nacija bogata brojnim tekovinama, neki vele da je najlošija učenica demokracije, kao i da je Napoleon pokvario više od pola Europe. Osvrnuo se ukratko i na kolonijalizam te na kolaboracionističke epizode, na devijacije te na nuklearne pokuse recentnijeg datuma.
Spomenuo je i činjenicu da Francusku neki nazivaju umjetnim rajem, a osvrnuo se i na Descartesa te na racionalizam. Kazao je da državne institucije nemaju razumijevanje za homeopatiju i aromaterapiju te slične metode, da je Francuska nakon SAD-a drugi potrošač pesticida te da prednjači po broju oboljelih od raka.
Zatim se osvrnuo na francuskih trideset sjajnih godina, koje su vladale nakon oporavka od Drugog svjetskog rata pa sve do sredine sedamdesetih i naftne groznice.
Bilo je potom i usporedbi filmskog novog vala i književnosti, a spomenut je i časopis Tel Quel, što je u biti avangardni literarni časopis, područje ideološke borbe. Mnogi autori tretiraju književnost kao istraživanje, bježe od realizma, a pisanje je svojevrsna potraga za identitetom, kako onim intimnim tako i onim širim.
Veli i da su autori iz trideset zlatnih godina međusobno vrlo različiti te da predstavljaju novi pogled na svijet.
- Ponekad se javljaju i tonovi nostalgije, radikalna inovacija, fenomen svojevrsnog francuskog proljeća, rekao je Koščec. (V. B.)