Najstariji ostaci ljudskih tragova koji se kriju u Ljubicevoj pecini kraj Marcane datiraju iz vremena kasnog paleolitika, to jest prije 16 tisuca godina, otkrili su arheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda koji vec trecu godinu zaredom provode istraživanja koja financira kneževina Monako.
Istraživanjem slojeva zemlje analizom ugljena pronaden je najstariji sloj na kojem su obitavali ljudi, a utvrdeno je da su se u ovu pecinu poceli skrivati još krajem starog kamenog doba. To potvrduju nazubljene kremene alatke koje datiraju iz tog vremena.
- Pronadeno kremenje je lokalnog porijekla, ali našli smo i ono izrazito crvene boje karakteristicno za podrucje sjeverne Italije, udaljeno 300 do 400 kilometara, što dokazuje da su ljudi tada bili vrlo mobilni zbog lova i skupljanja plodova. Pecinu su koristili zimi, a ljeti vjerojatno samo privremeno, rekao je voditelj istraživanja Tihomir Percan.
Arheolozi, medu kojima je i predstavnik Antropološkog muzeja iz Monaka Aurélien Simonet, pronašli su i morske školjke i kamene oblutke, što dokazuje da su tadašnji stanovnici ove pecine putovali prema moru. U dubljim slojevima zemlje nema ljudskih tragova, ali su pronadene kosti i zubi prapovijesnih životinja, a analizom ce se utvrditi o kojim je životinjama rijec.
Iz razdoblja bakrenog i broncanog doba, kad su ljudi živjeli u plemenima, otkriveni su ostaci ukrašenih keramickih predmeta. Pronadena je i probušena životinjska kost ciju namjenu arheolozi još moraju otkriti. Percan kaže da su ljudi pecinu koristili u kontinuitetu od paleolitika do broncanog doba, ali da je bila sklonište i u 6. i 7. stoljecu za vrijeme velike seobe naroda.
Svi ce pronalasci biti sakupljeni u Antropološkom muzeju u Monaku i znanstveno obradeni, a nakon što se objave znanstveni clanci i monografija, napravit ce se katalog i održati izložbe - prvo u Monaku, a zatim i u Hrvatskoj.