Pod pokroviteljstvom Županije istarske, sinoć je fasada Zavičajnog muzeja Grada Rovinja poprimila drugačije boje i oblike. Uz zvuke tradicionalne španjolske glazbe, na zidu hrama kulture izmjenjivali su se oblici i figure inspirirane djelom jednog od najvećih španjolskih umjetnika i majstora moderne - Joana Miróa. Upravo, "fasadna" tema Miróa u Rovinju nije odabrana slučajno pošto su djela velikog Španjolca i ljetni izložbeno/galerijski hit tvrtke Rabel Kolektiva i Muzeja.
- U sklopu izložbe "Joan Miro: Oblici slobode", pročelje palače Califfi, danas prepoznatljive po imenu Zavičajni muzej, na jedno je večer postala platforma slobode Miroove kreativne invencije, otključavanja umjetnikovog katalonskog imaginarija, raspirivanja zadivljenosti životinjskim svijetom, stremljenja za mnogostrukostima slobode i opčinjenosti geometrijskom zagonetnošću.
Radost postojanja, dječja znatiželja, eksplozija boja, asketska predanost stvaranju i Miroova snažna želja za dopiranjem do širokih masa ono je što smo pokušali utjeloviti na zidovima rovinjske kuće kulture, objasnila je članica Udruge Faro 11, Nataša Bošnjaković, dodavši i da se inspiracija našla i u umjetnikovim objašnjenju načina svog rada - "nekad jednostavno ne bih večerao, objekti koje sam zamišljao jednostavno bi počeli letjeti, našli bi se na zidu, a ja bi ih samo prenio na papir".
Upravo to kreativno Miroovo razmišljanje bilo je valjani razlog za nastanak zavodljive manifestacije (koju su s velikim zanimanjem pogledali brojni građani i turisti) da se umjetnikov papir zamijeni sa zidovima rovinjskog muzeja. Jer, umjesto umjetnikove genijalne ruke i maštu, svoju su priliku dobili učenici Osnovne škole "Vladimir Nazor", koji su pod stručnim vodstvom članica Udruge Faro 11., prvenstveno profesorice likovne kulture Tanje Ranić Rovis te novomedijske umjetnice i kustosice Ivane Čehić Rabljenović, dobili priliku da predstave svog Miróa.
- Mogućnost uključivanja najmlađih u krug kulturne proizvodnje u svrhu dodane vrijednosti kulturnom proizvodu te edukacija publike od najranijeg uzrasta više je no dobrodošla pojava a ujedno i jedna od osnovnih premisa rada udruge. Konkretno, srce kreativne ekonomije čine kulturne i kreativne industrije utemeljene na sjecištu umjetnosti, kulture , gospodarstva i tehnologije, dok vezivno tkivo spomenutih domena leži u činjenici da sve trguje s kreativnim instrumentarijem u formi intelektualnog vlasništva- niše, koja kreativnost prevodi u ekonomsku vrijednost. Upravo, jedna od osnovnih krilatica diskursa kulturno-kreativnih industrija je međusektorska suradnja, a ova je manifestacija upravo savršen primjer navedenog, pojasnila je Bošnjaković.
Inače, valja istaknuti i da 3D mapiranje na temu Miróa, nije prvo već četvrto po redu mapiranje iz kipućeg lonca ideja i stvaralaštva nastalog iz suradnje Fara 11 i Osnovne škole Vladimira Nazora. No, ovog je puta njihov je rad prepoznala i tvrtka Rabel Kolektiv (organizator izložbe "Joan Miro: Oblici slobode") dajući im prigodu i otvoren put da se predstave široj javnosti. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)