Neadekvatno zakonodavstvo koje regulira financiranje politickih kampanja i nepotpune glasacke liste, te korupcija usprkos postojanju zakona koji je ne dopuštaju ali ih vlada ne provodi uvijek djelotvorno, i dalje su krupan problem u Hrvatskoj, a u medijima je uocljiva autocenzura, kaže se u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, godišnjeg izvješca o stanju ljudskih u svijetu, koji je u petak objavio americki State Department.
"Slucajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlasti, a vlada je u vezi s institucijama, prvenstveno (u podrucju) zdravstvene zaštite, sveucilišta, pravosuda te javnog sektora i komercijalnih poduzeca, cesto u središtu korupcijskih slucajeva", navodi State Deparmtment u izvješcu o Hrvatskoj na 38 stranica.
"Ustav i zakon jamce slobodu govora i tiska, ali sve snažniji gospodarski pritisak novinare vodi u autocenzuru", kaže se u izvještaju. Izravni vladini pokušaji utjecaja na medije rijetko su uoceni, osim na lokalnoj razini. Bilo je prijava da lokalni dužnosnici utjecu na medije, dodaje se.
Po navodima State Departmenta ima slucajeva da komercijalne tvrtke i mediji ucjenjuju jedni druge. Komercijalne su se tvrtke služile mogucnošcu da uskrate medijima prihod od oglašavanja i tako utjecale na medije i sprijecavale objavljivanje negativno intoniranih clanaka, a mediji su prijetili objavljivanjem negativnih tekstova i tako iznudivali novac od tvrtki.
Novinari se, piše State Department, tuže na autocenzuru. Boje se da ce biti otpušteni kao višak budu li kriticki pisali o oglašivacima.
State Department uocava da pojedinci smiju slobodno i nekažnjeno kritizirati vlasti i javno i privatno. Cijeli se niz privatnih tiskovina objavljuje bez vladina upletanja, ali vlasništvo nad medijima nije sasvim transparentno što omogucuje politickim i drugim interesima da prikriju svoj utjecaj na medije.
Lokalne vlasti dijelom ili u cijelosti posjeduju otprilike 70 posto lokalnih medija, i zato su lokalni mediji posebno osjetljivi na politicki pritisak. Otprilike 46 posto lokalnih radijskih postaja ovisi o financijskoj potpori lokalnih vlasti.
Kad je u pitanju sloboda okupljanja, spominje se slucaj uhicenja oko 140 sudionika prosvjeda na zagrebackome Cvjetnome trgu. "Uhiceno je otprilike 140 osoba koje su 10. srpnja mirno prosvjedovale zbog uništavanja povijesnoga dijela Zagreba radi izgradnje trgovackoga centra. Medunarodna nevladina organizacija Amnesty International zakljucila je da su uhicenja i pritvor bili nepotrebno ogranicavanje slobode mirnog okupljanja. AI je od vlasti tražio da zajamci pravo na slobodno okupljanje", kaže se u izvještaju.
U dokumentu se još kaže kako je nasilje nad ženama i bracno nasilje, i dalje problem. Zlostavljanje djece, u kojem je i seksualno zlostavljanje, State Department vidi kao problem u Hrvatskoj. Pravobranitelj za djecu dobio je 1.930 novih prijava kršenja prava djece. Ured pravobranitelja objavio je da se broj prijava povecava, što je dijelom posljedica vece vidljivosti pravobranitelja. Ured pravobranitelja nastavlja s kampanjom protiv fizickog kažnjavanja koju u suradnji s Vijecem Europe provodi od 2008.
Iako ustav brani bilo kakvo diskriminiranje manjina, i dalje se registrira diskriminacija i nasilje nad etnickim Srbima i Romima. Spominju se incidenti s pljackama, fizickim i verbalnim prijetnjama. Pisanje uvredljivih grafita na srpskoj imovini nastavlja se u dalmatinskom zaledu i središnjem dijelu zemlje, kaže se u izvještaju.
Vlasti nisu dosljedne u postupanju s prognanicima pripadnicima manjina, a medunarodni promatraci ocjenjuju da se u vezi s izbjeglicama koji traže azil odluke donose presporo, kaže se u izvještaju. Izbjeglice koji se vracaju u zemlju kao državljani drugih zemalja bivše Jugoslavije, a ne hrvatski državljani, nailaze na prepreke u vezi s dobivanjem prava trajnog boravka. Onima koji su se vratili i zatražili taj status do lipnja 2005. zakon dopušta stjecanje predratnog statusa i zatim mogu tražiti i državljanstvo, ali vlada to ne provodi dosljedno, što stvara nesigurnost i odgada reintegraciju povratnika, ocjenjuje americko Državno tajništvo.
Iako zakon izuzima izbjeglice iz republika bivše Jugoslavije iz strogih odredaba o državljanstvu, UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) kritiziralo je vladinu primjenu toga zakona. S jedne strane, piše u izvještaju, UNHCR tvrdi da se povratnici suocavaju s neprimjerenim teškocama i kašnjenjima u stjecanju državljanstva, a s druge strane nevladine organizacije javljaju o pozitivnim dojmovima onih povratnika koji su uspjeli dobiti državljanstvo.
State Departmnet spominje i nasilje i diskriminaciju lezbijske, gay, biseksualne i transrodne populacije (LGBT). Drugu godinu zaredom, kaže se u izvještaju, "organiziran je protugay prosvjed tijekom godišnje parade Gay Pridea. Sudionici toga prosvjeda nosili su uvredljive transparente poput 'ubij pedera' i podizali su ruke u nacisticki pozdrav.
Organizatori Parade kritizirali su vlasti zbog dopuštanja toga prosvjeda koji smatraju zlocinom iz mržnje. (...) Dvoje sudionika parade napadnuto je nakon parade, ali napadaci još nisu otkriveni", kaže se u izvještaju.