Oko 300 milijuna kuna ove su godine hrvatski hotelijeri platili više PDV-a na smještaj zahvaljujući povećanju ove poreza s deset na 13 posto. Time su ostali bez 1,2 milijarde kuna za ulaganje što će do 2020. godine rezultirati smanjenim ulaganjima od sedam milijardi kuna te manjim stopama rasta turizma od pet do šest posto, umjesto predviđenih osam do deset posto. Na taj se način propušta prilika za stvaranje 5.600 novih radnih mjesta te vodi stagnaciji građevinskog sektora i zapošljavanja što će negativno utjecati na državni proračun.
Tako su na svom kongresu u Zagrebu izložili hrvatski hotelijeri, dodajući da je Hrvatska s 13 posto ima najvišu stopu PDV-a na Mediteranu u turizmu. Najviši PDV na smještaj u mediteranskoj je zoni deset posto, i to u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, dok je u drugim zemljama niži.
Grci i u krizi s istim PDV-om
Ivana Budin Arhanić, članica Uprave porečke Valamar Riviere pritom ističe da niski PDV na smještaj tijekom najveće krize nije dizala niti Grčka koja ove godine bilježi izvanredne turističke rezultate te više od 21 milijun posjetitelja.
- U toj državi PDV na smještaj iznosi 6,5 posto, a lani su PDV u ugostiteljstvu smanjili s 23 na 13 posto. Procjenjuje se da su zaradili 13 milijardi eura, a udio turizma u BDP-u je 20 posto. Zahvaljujući turizmu, lani je Grčka prvi put imala pozitivnu gospodarsku bilancu od 1948. godine, a vraćena je i većina od 50 tisuća izgubljenih radnih mjesta, tvrdi Budin Arhanić.
Stoga hotelijeri predlažu da se PDV smanji na pet posto čime bi se sektor godišnje rasteretio za 550 do 600 milijuna kuna te bi značio 2,5 milijarde kuna godišnjih sredstava za ulaganja. To bi rezultiralo godišnjim rastom prihoda od smještaja turističkih tvrtki od 15 posto u 2017. godini, a do 2020. turističke bi tvrtke stvorile oko 10 milijardi kuna dodatnih prihoda od smještaja, 11 tisuća novih radnih mjesta i oko 15 milijardi novih investicija. Smanjeni prihod u državnom proračunu od 3,7 milijardi kuna nadoknadio bi se do 2020. s 4,03 milijarde kuna dodatnih prihoda kroz novo zapošljavanje u turizmu i građevinskom sektoru, dok bi 320 milijuna kuna bio direktan utjecaj na proračun.
Ne mijenjajte pravila igre
- Za nas je hotelijere jako bitno da kada krenemo u neku igru koja se zove investicija, da pravila ostanu identična za vrijeme te igre. A ako se već ide u mijenjanje pravila, onda bismo voljeli da postoji konsenzus oko promjena. Pa tako i oko takozvanog last minute PDV-a koji je nama bio trošak u zadnji čas jer na njega nismo računali. To se sigurno neće odraziti na investicije u idućoj godinu ili dvije, ali na duži rok hotelijeri će jako dobro kalkulirati u koju će investiciju ulaziti, kaže Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Lagune Novigrad.
Istaknula je kako je samo primjerice Maistra ove godine ostala bez 20 milijuna kuna što u desetogodišnjem razdoblju predstavlja 200 milijuna kuna i investiciju u jedan hotel s 300-tinjak soba.
Mnoge su zemlje u hrvatskom okruženju da bi potakle razvoj svog turizma, pa tako i hotelijerstva, uvodile razne poticaje i olakšice.
- Maroko je početkom 2000.-tih godina donio strateški plan razvoja turizma koji je bio vrlo pragmatičan i gdje je Vlada kroz sustav različitih poreznih olakšica potaknula razvoj šest velikih greenfield turističkih zona s integriranim resortima. Drugi je primjer Crne Gore koja ima uzak obalni prostor, a koji je u proteklom razdoblju napadnut nekretninama. Danas je dosta saturiran pa je Vlada Crne Gore u poziciji da mora retroaktivno djelovati na način da potakne razvoj hotelskih investicija i stavi u funkciju ove silne nekretnine, tvrdi Sanja Čižmar iz zagrebačke konzultantske tvrtke Horwath Consulting.
Zato koristi cijeli set poticaja u poreznoj politici - od oslobađanja investitora koju ulažu u hotele sa četiri i pet zvjezdica, za prvih sedam godina poslovanja hotela poreza i prireza na plaće.
- Imaju i diferenciranu stopu PDV-a na izvan smještajne usluge. Njima opći PDV iznosi 19 posto, a na smještaj sedam posto. Sada će uvesti diferenciranu stopu, također od sedam posto na hranu i piće. Investitore također oslobađaju vodnog i komunalnog doprinosa, nabraja Čižmar. Zato predlaže da se uvedu olakšice i hrvatskim hotelijerima jer bi takav potez nivelirao dugoročni povrat investicije u ovoj grani turizma. (Barbara BAN)