Za najviše godinu i pol građani će moći ići u minus na tekućem računu samo u visini svoje plaće, ako prođe prijedlog Ministarstva financija prema kojemu više neće biti moguće imati minus na tekućem računu koji je dvostruko veći od mjesečnih primanja ili čak doseže visinu tri mjesečna dohotka. Jedna je to od promjena što ih Ministarstvo financija predlaže izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama. Uz to predlaže se da ministar financija dobije ovlast odrediti parametre za izračun promjenjivih kamata i da pravilnikom propiše najvišu efektivnu kamatnu stopu za stambene kredite. Bonusi koju dobivaju čelni ljudi banaka ubuduće bi mogao iznositi najviše jednu četvrtinu njihovih redovitih godišnjih primanja.
Najveća bomba u cijeloj priči zapravo je bila poslijepodnevna najava ili procjena ministra financija Slavka Linića da kamate na stambene kredite ne bi smjele biti veće od pet posto, dok su trenutno građani sretni ako im one ne prelaze 6,5 posto.
- Ono što sigurno mogu reći je da kamate na stambene kredite neće rasti onako kako to banke ocjenjuju ili kako banke ugovaraju. Jednostavno, Vlada će ih nastojati kontrolirati. To se uspijeva u Europi, pa će se uspijevati i Hrvatskoj. A sve ovisi o politikama banaka i kontra mjerama Vlade RH. Naravno da nećemo dozvoliti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je pet posto, poručio je Linić.
Međutim, reakcije političara i analitičara izazvala je jedino najava ograničenja minusa na tekućim računima. Protiv toga su se pobunili i oporbeni političari, ali i Hrvatska udruga banaka. Građani su prošle godine na dopušteni minus od oko 7,4 milijarde kuna platili ukupno 790 milijuna kamata. Samo prije pet godina minus građana bio je dvije i pol milijarde kuna manji.
Iz HUB-a priopćavaju da oni već godinama napominju da je minus na tekućem računu jedan od najskupljih kredita i da bi trebao služiti samo za pokrivanje "rupa" u mjesečnom proračunu, do uplate plaće ili nekih drugih primanja. Podsjećaju da su kroz besplatne radionice od 2006. godine nastojali građanima ilustrirati da je "u pravilu povoljnije uzeti drugu vrstu kredita i tako otplatiti "stalni" minus redovnim uplatama.
- Počeli smo razgovore oko potrošačkih kredita i utvrdili da više nećemo dozvoliti enormne kamate na stambene kredite pa je kompromis između Narodne banke i Ministarstva financija da ministar može ograničiti rast kamata, što znači da ćemo kontrolirati svakoga tko misli na račun stambenih kredita zarađivati više nego što je normalno. Želimo kontrolirati i kamate na potrošačke kredite, a to znači da želimo zaustaviti najskuplje kredite, a to su minusi na tekućem računu i to je razlog zašto smatramo da to treba ograničiti. Sve treba prebacivati na potrošačke kredite, koji imaju barem tri posto manju kamatu od kamate na minus na tekućem računu, kazao je Linić. Na taj način, objasnio je ministar, želi se zaustaviti neosnovana zarada na potrošnji građana. (Jagoda MARIĆ/NL)