Manje poznata strana braka

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Druga strana braka" naziv je nove knjige mlade istarske povjesnicarke dr. sc. Marije Mogorovic Crljenko, predstavljene u cetvrtak navecer u Zavicajnom muzeju Poreštine.

Pet godina nakon izlaska svojeg prvog djela "Nepoznati život istarskih žena", Mogorovic Crljenko, docentica na Odsjeku za povijest pulskog Sveucilišta Jurja Dobrile, predstavlja se još jednom knjigom, u kojoj donosi pogled na manje poznate teme iz istarske povijesti, na bracne i obiteljske odnose, od otmica, dozvola za brak, nasilja u braku do raskida bracnih veza te konkubinata na podrucju Porecke biskupije u razdoblju od 1598. do 1650. godine.

Autorica je najveci dio svojih istraživanja provela u arhivu Porecke i pulske biskupije, a rijec je o iznimno zanimljivoj knjizi, koja donosi povijest žena i svakodnevicu u prvoj polovici 17. stoljeca.

- Mogorovic Crljenko je u knjizi odabrala nasilje i ilegalnost u bracnim i izvanbracnim odnosima, s naglaskom na podijeljenost izmedu Mletacke Republike i Habsburške Monarhije na ovim prostorima, rekao je dr. sc. Ivan Jurkovic, autor crteža karti u knjizi.

Publici je ukratko predstavio poglavlja i teme. U uvodu se govori o domacoj i stranoj literaturi koja se bavila tematikom braka u prošlosti, a u drugom poglavlju u sklapanju braka i obicajima koji su mu prethodili tijekom srednjeg vijeka, sve do Tridentskog koncila.

U trecem poglavlju analizirani su bracni sporovi i najcešci uzroci rastava, dok cetvrto poglavlje prikazuje odnos nezakonite zajednice muškarca i žene, tzv. konkubinat. Jurkovic je dodao da je u ovoj knjizi prvi put naglasak dan na gradi iz crkvenih arhiva i prva je na hrvatskim prostorima koja se zanima za povijest braka.

Mogorovic Crljenko rekla je da je knjiga nastala slucajno, prilikom posjeta arhivima u Istri, pa tako i onom biskupijskom tijekom studentskih dana, kada je primijetila zanimljive izvore za ovu temu, koju je godinama kasnije "izvukla" kao temu za doktorat. Dodala je da su joj pri pretraživanju izvora pomogli bivši ravnatelj Državnog arhiva Jakov Jelincic, pokojni mons. Ivan Grah te bivši kancelar biskupije Ilija Jakovljevic i biskup mons. Ivan Milovan. (V. HABEREITER)


Podijeli: Facebook Twiter