Hrvati najviše umiru od bolesti srca i krvožilnog sustava, karcinoma bronha, pluca, debelog crijeva i rektuma te od ozljeda, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznesene u javnost na Dan zdravlja.
Kad su smrtne ozljede u pitanju, više negoli što nastradaju u prometnim nesrecama Hrvati dižu ruku sami na sebe, pa je tako u 2008. godini, isticu u HZJZ-u, samoubojstava bilo cak 30 posto, ponajviše u populaciji od 40 do 64 godine starosti.
Unatrag pet godina muškarci u Hrvatskoj najviše umiru od bolesti srca i
krvožilnog sustava, zatim od raka bronha i pluca, debelog crijeva i
rektuma, raka želuca i prostate. Žene, osim od bolesti srca i krvnih
žila, najcešce umiru od raka dojke.
U Hrvatskoj je, isticu u HZJZ-u, ocit trend smanjena pobacaja na
zahtjev, pa sa 130 prekida trudnoce na tisucu živorodenih Hrvatska
spada u kategoriju zemalja s niskom stopom pobacaja. Vecina žena koje
odlaze na pobacaj u dobnoj je skupini od 30 do 39 godina i ima vec
dvoje djece.
Broj bolnickih kreveta u Hrvatskoj je od 1990. godine naovamo smanjen za cak 31 posto, a broj pacijenata lijecenih u bolnicama pak porastao za 18 posto, ne ukljucujuci boravak pacijenata u rodilištima i na rehabilitaciji. Krajem prošle godine u zdravstvu je opcenito bilo zaposleno 80.027 djelatnika, od kojih je 78,1 posto bilo zdravstvenih radnika, a ostalo administracija.
Unatrag deset godina u Hrvatskoj je ušesterostrucen broj lijecenih ovisnika, kojih danas ima registriranih 7.506, dok ih je u 2008. godini, posljednji su poznati podaci, od predoziranja, nesrece ili samoubojstva umrlo 116. Prvo uzimanje bilo koje droge dogada se, u prosjeku, sa 16 godina, a prvo uzimanje heroina s 20.