Iako visoke temperature traju vec dugo, i ovo ce ljeto proci bez neugodne pojave cvjetanja mora. Posljednje motrenje, koje su prošlog tjedna svojim brodom "Vila Velebita" obavili znanstvenici Centra za istraživanja mora Instituta "Ruder Boškovic", pokazalo je da nema nakupina fitoplanktona.
Bilo ih je jedino u kasno proljece, kada uobicajeno život u moru buja, ali se nisu dizali prema površini. Zadnja masovna cvjetanja mora zabilježena su 2008. i 2004. godine, ali samo sporadicno, na otvorenom moru.
- Za izostanak nekontroliranog rasta fitoplanktona zaslužan je nizak vodostaj rijeke Po, kojom vec niz godina pritjece manje vode u sjeverni dio Jadranskog mora zbog manjih kolicina padalina na sjevernom dijelu Apeninskog poluotoka i u Alpama, kaže znanstvenik rovinjskog Centra za istraživanje mora Danilo Degobbis. U godinama kada su rijekom Po dotjecale vece kolicine vode presijecala se morska struja u najsjevernijem, plitkom dijelu Jadranskog mora. To je, uz druge uvjete, pogodovalo cvjetanju mora jer se stvarala svojevrsna bara, bez uobicajenog strujanja mase morske vode.
S druge strane, nije jako dobro ni sadašnje stanje niskog vodostaja te rijeke, jer u Jadran dotjece manje hranjivih soli pa je i planktona opcenito manje, a time i hrane za ribu i druge morske organizme. To je vjerojatno glavni razlog što su u višim slojevima mora u srpnju brzo nestale neugodne meduze Chrysaora hysoscella.
Kad je rijec o tropskim algama Caulerpa racemosa i Caulerpa taxifolia, koje u CIM-u takoder prate, one se mozaicki nalaze na pojedinim lokacijama od Vrsara do Cervara. Zasad ih pod kontrolom još uvijek drži hladnoca mora zimi, kada gotovo nestaju. S porastom temperature u proljece i ljeto opet nabujaju. (Aldo POKRAJAC)