Navršilo se prošli tjedan sedam godina od kako je iznenada preminuo hrvatski producent Albert Kapović, idejni začetnik i realizator projekta Hrvatskog audiovizualnog centra, krovnog tijela koje bi se brinulo za razvoj kinematografije o kojem se u Hrvatskoj pričalo godinama, no koji se uspio pokrenuti zahvaljujući Kapovićevom entuzijazmu.
Kapović nije doživio da ocijeni je li HAVC sedam godina kasnije opravdao svoje postojanje, no nesumnjivo bi bio zadovoljan brojkama koje danas pričaju o stanju hrvatske kinematografije. Iako, naime, i danas postoji cijeli niz kritika na račun politike vođenja HAVC-a, ponajviše u smislu raspodjele državnih sredstva na nove produkcije, odnosno izbora projekata, a bez mini medijskog skandala nije prošao ni ponovni izbor Hrvoja Hribara u novi mandat pročelnika, teško je ustvrditi da godišnja statistika iz godine u godinu ne pokazuje kvalitativne pomake u hrvatskom filmu.
Više dokumentaraca
Prema podacima koje je ovih dana objavio HAVC, u godini na izmaku dovršeno je i prikazano 13 dugometražnih igranih filmova, od kojih je osam sufinancirano na natječajima HAVC-a. To je manje u odnosu na prošlu godinu koja je s ukupno 16 dugometražnih igranih filmova bila rekordna, no zato je ove godine zabilježen porast u broju dokumentarnih, te općenito kratkometražnih produkcija. U kina je tako otišlo i 11 dugometražnih dokumentaraca, jedan igrano-eksperimentalni film, te 72 kratkometražna filma raznih filmskih vrsta.
Ove godine su na javnom pozivu za poticanje audiovizulanog stvaralaštva donesene odluke o sufinanciranju ukupno 30 naslova, od čega osam dugometražnih igranih i devet dugometražnih dokumentarnih filmova. U HAVC-u ističu da u odabranim projektima prevladavaju mlađe autorice i autori, da su četiri sufinancirana igrana filma debitantska, te da će četiri potpisati redateljice.
Ovi će projekti ukupno biti sufinancirani s nešto više od 30 milijuna kuna, a za početak 2015. godine zakazan je drugi rok odlučivanja u okviru natječaja za 2014. godinu. HAVC je odlučio podržati i razvoj scenarija za 34 projekta (18 dokumentarnih, 13 igranih, tri animirana), te razvoj projekta za deset dokumentarnih i sedam igranih filmova, kao i razvoj ukupno 35 televizijskih scenarija, 21 projekta za TV djela.
Nedostižni rekordi
Treba reći da je po dostupnim podacima ove godine gledanost hrvatskih filmova u kinima bila manja u odnosu na prošlu, po mnogočemu rekordnu godinu. Do polovice prosinca hrvatski filmovi prodali su 99.636 ulaznica, što je tek malo veći rezultat od onog koji je prošle godine (doduše u razdoblju malo dužem od godinu dana) zabilježio tada drugi najgledaniji hrvatski film "Sonja i bik". Prošlogodišnje brojke tada daleko najgledanijeg hrvatskog filma, "Svećenikova djeca", kojeg je pogledalo više od 150 tisuća gledatelja, ove su godine bile nedostižna granica. Štoviše, najgledaniji film godine tek je u studenome krenuo u kina i još uvijek se nalazi u kinodistribuciji.
Radi se o trećem nastavku priče o Koku, filmu "Ljubav ili smrt" Daniela Kušana koji je u dva mjeseca uspio postići gledanost od 36.738 gledatelja. Drugi najgledaniji film godine su "Majstori" Dalibora Matanića s 23.378 gledatelja, dok je treća ratna akcija "Broj 55" Kristijana Milića s 14.136 gledatelja koja također tek mjesec dana igra u kinima, te i dalje ostvaruje dobre rezultate. Uspjeh Milićevog filma u kinima tim je značajniji u svjetlu činjenice da su posljednjih godina Hrvate na gledanje domaćeg filma uglavnom privlačile komedije i dječji filmovi.
No odlično napravljena ratna drama "Broj 55" pokazatelj je da publiku itekako mogu zanimati i drugi žanrovi. Zanimljiv je pri tome podatak da je ove godine u redovnoj distribuciji hrvatskih neovisnih kina prikazano 35 dugometražnih hrvatskih filmova i manjinskih koprodukcija, pri čemu je primjerice nagrađivani dokumentarni film "Gangster te voli" iz 2013. kroz neovisna kina ostvario većinu svoje dobiti. (Vedrana SIMIČEVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU