Vrijeme je procjene najpogodnijeg trenutka za početak berbe grožđa, koja će ove jeseni uslijed klimatski nepovoljnog i jako kišnog ljeta prilično kasniti, i to iz dva razloga. Prvi je u tome što grožđe kasni s vegetacijom odnosno kasnije je dozrjelo i dostiglo parametre (zastupljenost šećera i kiselina) potrebne za berbu, a drugi je upravo suprotan: zbog obilja vlage vinogradi su napadnuti bolestima, pa će mnogi vinari s berbom požuriti možda i prije nego grožđe dostigne potrebne ili željene parametre, kako zbog bolesti ne bi propalo. Najprije se bere grožđe koje služi kao sirovinska baza za pjenušce, zatim se beru rane sorte (chardonnay, pinot, sauvignon), središnji dio sezone berbe pripada malvaziji, a na kraju red dolazi na crne sorte. Prilika je to da rezimiramo koliko u Istri zapravo imamo vinograda, što u njima raste, i koliko se kakvog vina iz tog grožđa dobiva.
Evidencije o površinama i sortama vinograda vodi državna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Njeni se podaci odnose samo na vinograde koji su registrirani, a takvi moraju biti svi vinogradi iz kojih se vino ili grožđe namjerava prodati na tržištu, odnosno vinogradi za koje se dobivaju poljoprivredni poticaji. Podaci Agencije se ažuriraju svake godine, precizni su i detaljni, i iz njih proizlazi da je trenutačno na području Istarske županije registrirano odnosno prijavljeno ukupno 3.113,41 hektara vinograda. Koliko u Istri još ima neevidentiranih vinograda nemoguće je pouzdano reći. Razne procjene govore o ukupno četiri do pet tisuća hektara vinograda u Istri, uključujući evidentirane i neevidentirane, no sigurno je da se iz tog ostatka do procijenjenih ali neprovjerljivih ukupnih površina vino može proizvoditi samo za vlastite potrebe, ili se pak, vino ili grožđe, prodaje na crno.
Gdje se sakrila hrvatica?
U tih 3.113 hektara vinograda u Istri raste čak 91 službeno evidentirana sorta grožđa. Među sortama je najzastupljenija je istarska malvazija, koja prekriva ukupno 1.691,46 hektara, dakle više od polovice svih površina vinograda u Istri. Iza nje slijede, po najvećoj zastupljenosti odnosno površini, merlot (327 ha), teran (254 ha), cabernet sauvignon (192 ha), chardonnay (144 ha), refošk (99 ha), borgonja (49 ha), cabernet franc (42 ha), muškat bijeli (41 ha), trebbiano toscano (36 ha), muškat žuti (31 ha), pinot sivi (21 ha), pinot bijeli (19 ha), carmenere crni (18 ha), sauvignon bijeli (17 ha), syrah (14 ha), muškat ruža (13 ha), ancellotta (12 ha) te žlahtina (11 ha), dok su sve ostale sorte zastupljene sa po manje od 10 hektara. Evidentirane su sorte zasađene čak i na površini od 0,01 hektar što bi bilo tek stotinu četvornih metara, te na kraju popisa još 8,6 hektara vinograda sa sortama izvan službene sortne liste. Među tim površinom minorno zastupljenim sortama vjerojatno mnoge pripadaju pokusnom poljoprivrednom imanju porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, koji na 2,5 hektara ima zasađenu kolekciju od četrdesetak sorti, uglavnom radi znanstvenih proučavanja. (Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU