Nakon kraće ljetne stanke ponovno su se intenzivirali arheološki radovi na Malom rimskom kazalištu na Kaštelu. Kako ističe voditeljica arheoloških istraživanja na tom lokalitetu Silvana Petešić, radovi traju već pet godina, od čega su posljednje dvije vrlo intenzivni, a zahvaćene su i vrlo velike površine. Lani su se, primjerice, radovi odvijali deset mjeseci u kontinuitetu, a bilo je obuhvaćeno više od tisuću četvornih metara. Sada se istraživanja nastavljaju na novim poljima koja se otvaraju.
Gledalište na dva kata
Dosad su, kaže, istražili originalni dio stepenica, odnosno gledališta i sjedišta koji su bili isklesani u živoj stijeni, potom sistem kanala i odljeva kišnice koji se proteže ispod ploča, istražuje se i taj donji dio orkestra (plato kazališta), a još prije otvoren je i dio koji je zapravo bio ispod nekadašnjih tribina i tu su pronađeni najvrijedniji nalazi - ostaci gradnje prije kazališta i ostaci histarskog grada.
- Dakle sada pratimo originalno rimsko opločenje hodne površine s odvodnim kanalima te prva tri reda stepeništa kazališta. Valja napomenuti da je Malo rimsko kazalište imalo dva kata gledališta. Rimljani su prvi kat uklesali u živoj stijeni koja je i pratila oblik stepenica, i na to postavili velike monolitne kamene ploče sjedišta. Za gornji kat gledališta bili su dignuti masivni kameni potporni zidovi i taj zadnji red u gledalištu bio je zapravo visok kao i scenska zgrada koja se nalazila ispred današnje zgrade Arheološkog muzeja, govori nam Petešić.
I dok je sjeverni ulaz u Malo rimsko kazalište još 1903. godine u tadašnjoj Austrougarskoj otkrio Anton Gnirs, otvaranjem vanjskog zida kazališta, otkrivena su još dva nova ulaza.
- Uočili smo da jedan ulaz nije okomit na orkestru i vjerujemo da je to tako zbog rimske cisterne koja je vjerojatno već postojala u to doba. Svakako ćemo istražiti i sustav u sklopu te vodospreme koja je imala i šest metara visoke zidove. Ideja je istražiti područje orkestra, scenske zgrade koja se nalazila u dijelu prema današnjem Arheološkom muzeja od koje su sačuvani dijelovi pročelja, ali koja je sve dosad neistražena te pratiti vanjski zid da dobijemo obujam kazališta i da ga naznačimo, iako to ne možemo do kraja jer se jedan dio koncentričnog zida, koji ćemo istražiti dokle budemo mogli, proteže ispod zgrade Sveučilišne biblioteke građene 1908. godine, kaže nadalje Petešić.
Histarski grob s ptičicom
- Osim toga unutar kazeta koje smo otvarali naišli smo na zid, odnosno vrlo stare strukture, jer je riječ o suhozidu pa vjerujemo da je riječ o vremenu Histra. Znamo da je ovdje postojala histarska gradina, a sada smo ovdje našli i dokaze, ističe Petešić te pojašnjava da je svakako zanimljivo nalazište histarskog groba s ostacima spaljenog tijela u zemlji bez urne. Također u grobu su našli i priloge, brončane narukvice, kameni pršljen i ostatke glave figurice ptičice.
Grob je, kaže Petešić, bio isklesan kružno u živu stijenu i u njemu je obavljena incineracija. Također, dodaje našli su i grob iz vremena kasne Antike, ukop je bio u amfori, pa pretpostavljaju da je riječ o vremenu V. do VII. stoljeća, a riječ je o ostacima kostiju najvjerojatnije tek rođenih blizanaca. Ti su nalazi poslani na daljnju analizu.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo ističe da će se po okončanju ovih radova dobiti puno veće kazalište od danas poznatog.
- Kada krenemo s rekonstrukcijom kazališta, dignut ćemo i stepenište, osam-devet redova, baš onako kako je to bilo u originalu, pa ćemo u konačnici dobiti kazalište sa 1.700 do 2.000 sjedećih mjesta. Nadam se da ćemo s tim projektom moći ići pred Europske fondove. Želja je do kraja istražiti i potom u 3D formatu prezentirati kako je kazalište nekad izgledalo. Istraživanja bi trebala trajati i cijelu 2016. godinu, a potom, budemo li uspjeli povući sredstva iz EU fondova, ovaj bi projekt realizirali u tri godine. Prezentirat ćemo i rimsku cisternu i cijeli taj rimski gornji grad. Vjerujem da ćemo po okončanju ovog projekta dobiti jedan daleko veći lokalitet, odnosno jednu posve novu priču koja bi, uz Arenu, doista mogla privući i više od sto tisuća posjetitelja godišnje, zaključio je ravnatelj Komšo. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU