Sve velike investicije javnih poduzeća u koje se Vlada uzdala, poput HEP-ovih ulaganja u Omblu ili Plomin, stoje što zbog protivljenja lokalne zajednice ili sudskih sporova. Značajnijih inozemnih investicija, osim onoga švedske Ikee, nema ili su također blokirane pa će se o njihovoj budućnosti odlučivati na referendumu, što je slučaj s golf terenima na Srđu.
Tako će domaće gospodarstvo u ovoj godini uglavnom ovisiti o malim i srednjim poduzetnicima. Oni su, otkrio je, na jučerašnjoj sjednici Vlade ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras, u prva tri mjeseca ove godine podnijeli 80 zahtjeva za potpore za investicije koje planiraju ili ih već provode, a ukupno su vrijedne 2,4 milijarde kuna.
Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja na snazi je od sredine listopada prošle godine i otad je Ministarstvo obrta i poduzetništva zaprimilo ukupno 84 zahtjeva za potpore koje bi trebale pratiti investicije vrijedne 2,5 milijardi kuna. Ti bi projekti u Hrvatskoj trebali otvoriti 700 novih radnih mjesta.
Maras je uvjeren da je usvajanjem zakona krajem prošle godine ostvarena povoljnija klima za investicije u Hrvatskoj te da pristigli zahtjevi za potpore govore o "velikom iskoraku".
Iako je zakon donesen lani, Vlada je tek jučer donijela uredbu kojom se propisuje sadržaj prijave za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera i sadržaj izvješća o korištenju poticajnih mjera za investicije.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da se uredbom također rješava "pravna praznina u zaštiti investitora", tako da će investitori koji su do donošenja uredbe podnosili prijave, a nisu imali obrasce, moći nadopuniti dokumentaciju nakon čega će im se priznati sve što su investirali i planirali.
Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) po kojim središnja banka širi svoju odgovornost na cjelokupni financijski sustav. Dosad je HNB bio zadužen isključivo za bankarski sektor, a ubuduće će koordinirati i nadzirati cjelokupni financijski sektor.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je prije mjesec dana rejting snižen i Velikoj Britaniji, tako da najviši AAA rejting imaju još samo skandinavske zemlje, Njemačka i Austrija. Osvrnuo se i na najnovije zaduženje Hrvatske, ističući da je kamata koju je Hrvatska ostvarila na zaduženje od 1,5 milijardi dolara niža nego u nekoliko proteklih godina, ali je, po njemu, i dalje previsoka, kao i drugim državama koje imaju deficite, a takvo je stanje u većini europskih zemlja.
- Jedini je izlaz u gospodarskom rastu. Sve drugo je život na dug, a tako danas živi cijela Europa, osim nekoliko država, rekao je Milanović. (J. MARIĆ/NL)