Mali oglasi gube svrhu zbog straha od inspektora

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Mnogi gradani krpaju kucni budžet tako što rade u fušu ili rade u popodnevnim satima i vikendom posao za koji su registrirani, ali pritom ne ispostavljaju racun. Nije rijetkost da u slobodno vrijeme profesori i drugi znanstveni radnici daju poduke ucenicima i studentima.

Izvan radnog vremena, i bez racuna, rade i mnogi drugi: cistaci, elektricari, fizioterapeuti, fotografi, frizeri, gradevinari, krojaci, pedikeri, prijevoznici, serviseri, slasticari i ostali koji pripremaju hranu ili prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.

Mnogi od njih su donedavno pronalazili kupce ili klijente putem malih oglasa. No, zbog primjene Zakona o zabrani i sprjecavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, sve je manje onih koji se na taj nacin oglašavaju.

Naime, krajem svibnja 2011. na snagu je stupio zakon kojim se utvrduje da je gradanima zabranjeno svako obavljanje djelatnosti koju nisu registrirali kod nadležnog tijela ili prijavili poreznim tijelima. Pritom su predvidene kazne od 10 do 30 tisuca kuna.

Za medije se smatra da sudjeluju u obavljanju neregistrirane djelatnosti ako objave oglase oglašivaca od kojeg nisu prikupili sve potrebne osobne podatke. Prva promjena u primjeni tog zakona dogodila se upravo kod izdavaca koji od oglašivaci sada trebaju zatražiti prvenstveno ime i prezime, adresu stanovanja i OIB.

Ugroženo daljnje izlaženje Butige

Tako smo u oglasniku Butiga, koji je zajednicko izdanje Novog lista i Glasa Istre, doznali da je sve manje ljudi voljno oglašavati svoje usluge jer ne žele dostaviti osobne podatke izdavacu. Mali su oglašivaci prestrašeni zbog moguce kontrole.

Ivana Zecevic iz službe marketinga tvrtke Glas Istre novine pojašnjava da su svjedoci loših reakcija i pritužbi klijenata i citatelja.

- Uocili smo da je zabilježen pad od 40 posto kod malih oglasa u odnosu na vrijeme prije provodenja zakona. Ako se ta tendencija nastavi, smanjit ce se isplativost našeg proizvoda. Time je ugrožen i sam proizvod, ali i radna mjesta. No, ne samo to, ugrožene su i djelatnosti koje su registrirane i koje svoje proizvode i usluge nude putem naše marketing revije, zakljucuje Zecevic.

Je li situacija tako dramaticna i kod ostalih izdavaca oglasnika? Sanda Soptija, direktorica portala Njuškalo.hr, veli da su, kada su poceli tražiti OIB, naišli na nerazumijevanje dijela korisnika.

Nataša Martinic, voditeljica korporativnih komunikacija u Oglasniku d.o.o., odgovorila je da je traženje identifikacijskih podataka od klijenata utjecalo na smanjenje broja oglasa.

Siniša Moškov s portala Aukcije.hr veli da se broj aukcija nije znacajno smanjio te da su manje od dva posto aukcija morali ukloniti zato što prodavatelji nisu dostavili tražene podatke.

Je li švercer onaj tko prodaje i kupuje stare ploce?

- Naše je mišljenje da je zakonodavac prije svega imao namjeru regulirati tržište usluga. No, što se prodaje predmeta tice, zakon nije napravio razliku izmedu osoba koje se bave neregistriranom djelatnošcu i osoba koje prodaju predmete iz osobnih potreba, poput rabljenih odjevnih predmeta, kucne biblioteke, rabljene tehnicke opreme…

Znaci, bez obzira na to prodajete li, primjerice, samo jedan vlastiti rabljeni mobitel ili ne, potpadate pod navedeni zakon. Osim toga, po mišljenju Ministarstva financija, pod navedeni zakon spadaju i strane fizicke i pravne osobe koje prodaju predmete putem hrvatskih tvrtki. Stoga smo morali i takvim korisnicima onemoguciti prodaju sve dok ne dostave OIB, što je njima izuzetno komplicirano, zakljucio je Moškov.

Martinic iz Oglasnika zakljucuje da je ovaj zakon donesen da bi sprijecio neregistriranu djelatnost, no obavezom uzimanja identifikacijskih podataka izjednacio je privatne oglašivace koji primjerice prodaju rabljeni namještaj i osobe koje obavljaju neregistriranu djelatnost.

Siniša Moškov iz Aukcije.hr nam se takoder požalio da, iako Državni inspektorat nadzire primjenu navedenog zakona, nije nadležan za tumacenje propisa. Stoga su, veli, tražili pravno mišljenje svog odvjetnika.

- On nam je porucio da se u tocki 4. clanka 5 tog zakona navodi da se ne smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti rad za osobne potrebe. Buduci da fizicke osobe u oglasnicima i aukcijama obicno prodaju iz osobnih potreba - radi se o sporadicnoj djelatnosti.

Ako fizicka osoba dostavi svoje podatke, tada se takva djelatnost radi osobnih potreba, odnosno rad za vlastite potrebe, ne bi smatrala neregistriranom djelatnošcu, jer se upravo radi o sporadicnoj djelatnosti, odgovor je odvjetnika portala Aukcije.hr.

Kako oglašivaci gledaju na primjenu tog zakona naveo je jedan oglašivac na internetskom forumu: "Prodajem gramofonske ploce. Neke kupim i odmah prodajem. Smatraju li se sve mojim vlasništvom ili sam ja nekakav švercer? Što je tu sporno?".

Bez podataka nema oglašavanja

Sankcioniranje nelegalnog rada ukljucuje novcane kazne u rasponu od 3 do 50 tisuca kuna, oduzimanje predmeta korištenih ili nastalih u takvom obliku rada, te imovinske koristi ostvarene kršenjem zakona. Sankcioniranje obuhvaca i one koji omogucuju obavljanje neregistriranog rada, tocnije one koji u tisku te putem televizije, radija i drugih medija reklamiraju osobe i poslove koji su neregistrirani.

Konkretno, za sve oglase koji ukljucuju ponudu roba ili usluga, oglašivaci moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizicke osobe. Svoj OIB, primjerice, moraju dati i osobe koje iznajmljuju stan, nude usluge cuvanja djece, cišcenja ili gradevinskih i drugih radova ali i oni koji prodaju predmete za osobnu upotrebu.

Državni inspektorat nije odgovorio na postavljena pitanja

Upit smo uputili uredu za odnose s javnošcu Državnog inspektorata od kojeg smo tražili da nam odgovori jesu li ove godine kaznili osobe koje su temeljem javno dostupnih oglasa (iz bilo kojeg medija) zatekli da nude usluge ili proizvode a da pritom nisu bili registrirani za to te nisu izdali racun.

Zanimalo nas je, ako su kaznili takve osobe, koliko su prijava podnijeli na razini Hrvatske, a koliko na podrucju Istarske županije. Kao posljednje, upitali smo ih koji su najcešci prekršaji temeljem javno dostupnih oglasa. Ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. (Paulo GREGOROVIC)

CIJELI TEKST PROCITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SRIJEDE.


Podijeli: Facebook Twiter