Izložba akvarela iz rane faze Quintina Bassanija otvorena je u utorak navecer u pulskoj galeriji Cvajner. "Mali format znaci veliku svecanost kada su u pitanju radovi Quintina Bassanija, iznimnog covjeka i umjetnika, intelektualca britkoga uma", kazala je Gorka Ostojic Cvajner isticuci važnost ovog autora za istarsku i hrvatsku likovnu scenu.
Povjesnicar umjetnosti Mladen Lucic naglasio je da Bassani nije bio dovoljno valoriziran autor. Osvrnuo se, medu ostalim, na cvrstinu kompozicije i kubisticku zatvorenost forme koji, kako je istaknuo, "potvrduju sezanisticke i fovisticke utjecaje, ali i zaziv hrvatske moderne, poglavito opusa Josipa Racica".
Otvorenju izložbe bila je nazocna i Bassanijeva udovica Ines. Quintino Bassani roden je u Rogocani kraj Labina 1928. S 15 i pol godina pridružuje se partizanima i radi na ilustriranju novina. Iste godine sredinom studenog ranjen je u lijevu ruku i dospijeva u njemacko zarobljeništvo. Stanje mu se pogoršava pa mu je ruka amputirana. Nakon rata pohada gimnaziju u Hvaru i Zagrebu te kasnije upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje 1955. diplomira u klasi profesora Marina Tartaglie. Dvije godine kasnije završio je postdiplomski studij kod profesora Antuna Mezdijica.
Jedan je od osnivaca Labinskih ateliera i Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi. Umro je 6. travnja 2007. u Zagrebu, a pokopan je na labinskom groblju. Medu brojnim nagradama i priznanjima tu su i one natjecaja Istria Nobilissima, Ars Histriae i Grisije.