Iako se tradicionalni božićni meni u Hrvatskoj razlikuje od regije do regije - ipak su pečenja i pašticade njeni najprepoznatljiviji i najreprezentativniji zaštitni znaci. A što jedu naši susjedi i koliko se njihov blagdanski stol (ne)razlikuje od našeg, procijenite sami.
Amerika - Jedu i vole sve, od švedskih kolačića preko pečene svinjetine, šunke, govedine i puretine pa do blagdanske guske. Standardni su pita od mljevenog mesa i kuhani kesteni.
Armenija - Tjedan prije Božića je nemrsni, ne jedu se meso, jaja, sir. Za božićni su stol tipični glazirana šunka, kolač i suho voće.
Australija - Tradicionalna su jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva.
Austrija - Božićna trpeza uključuje šarana, šunku, gusku i slastice.
Bugarska - Za badnju se večer priprema večera od dvanaest jela (dvanaest mjeseci), i to bez mesa. Riječ je o jelima s grahom, orasima, lješnjacima, suhim šljivama, a neizostavan je i tradicionalni bugarski kolač "banica".
Češka - Božićna se večera sastoji od šarana, pudinga i voćnog gulaša.
Danska - Božićna gozba sastoji se od pečene guske, crvenog kupusa, krumpira i tjestenine.
Egipat - Jede se fatta, božićni obrok koji se sastoji od kruha, riže, češnjaka i kuhanog mesa.
Engleska - Božićna gozba zasniva se na puretini, guski ili pečenoj govedini, piti od mljevenog mesa, jorkširskom pudingu i pudingu od šljiva te velikim količinama alkohola.
Etiopija - Jede se beskvasni kruh ili "injera", velika palačinka s gulašom od različitog mesa.
Francuska - Na Badnjak, gozba odnosno "reveillon", podrazumijeva brojne sljedove hrane u rasponu od juhe, voća, salata, mesa, ribe, piletine, sira, kruha, oraha, peciva, slatkiša i puno, puno vina.
Grčka - Božićni objed obilježava Christopsomo, ili Kristov kruh, koji je obično ukrašen simbolom obiteljskog zanimanja. Svinjetina ili piletina također se moraju naći na stolu.
Iran - Pileći gulaš u velikim količinama.
Irska - Jedu se tri posebna pudinga - jedan za Božić, jedan za Novu Godinu, a jedan za blagdan Sveta tri kralja.
Italija - Badnja večer naziva se cenone, a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Za ručak se jede juha s punjenom tjesteninom te kuhani ili pečeni pijetao.
Nizozemska - Kuhano kestenje je popularan blagdanski zalogaj.
Poljska - Obrok na Badnjak ima trinaest sljedova - jedan za Krista i po jedan za svakog od apostola.
Rumunjska - Jede se svinjetina jer vjeruju da će njen duh porodici donijeti blagostanje. Uz meso, večeraju se sarme i kobasice, a posebnost božićne trpeze je "kozonaći", kolač sa suhim grožđem i lješnjacima.
Rusija - Badnja večer je bez mesa, a glavno jelo je "kutja". To je večera koja se priprema od različitih vrsta žitarica koje simboliziraju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira).
Švedska - Peku se kolačići označeni slovom X kao simbolom Krista. Na Badnjak je rasprostranjen ritual "doppa i gryten" - "uranjanje u vodu". Kotlić se napuni usoljenom govedinom, svinjetinom i kobasicama pa se u umak umače komad tamnog kruha i jede. Ovaj je ritual podsjetnik na ljude s manje sreće i potiče zahvalnost. (pripremila N. ORLOVIĆ RADIĆ)