Male otocne države mogle bi nestati pod morem ako se za još jedno desetljece odgodi postizanje medunarodnog sporazuma o sprjecavanju klimatskih promjena, rekli su dužnosnici u ponedjeljak.
Europska unija poziva na postizanje globalnog sporazuma do 2015. koji bi se poceo provoditi do 2020., no 43 clana Saveza malih otocnih država (AOSIS) rekla su da bi to bilo prekasno da se zaustavi porast razine mora koji prijeti potopiti ranjive države.
- Necemo podržati ovo odgadanje koje predlažu mnoge velike zemlje jer nije u skladu sa znanošcu, rekao je na marginama UN-ovog skupa o klimi u južnoafrickom Durbanu glavni pregovarac AOSIS-a za financije Selwin Hart.
Zemlje svijeta su se prošle godine u meksickom Cancunu složile da su potrebna radikalna smanjenja emisija staklenickih plinova da bi se porast temperatura zadržao na dva Celzija više od predindustrijskih razina.
- Moramo odmah djelovati ako želimo ostvariti smjer zadržavanja rasta ispod dva stupnja, rekao je Hart.
Pravno obvezujuci sporazum za smanjenje emisija vjerojatno nece biti postignut u Durbanu, a da bi se postigao, moglo bi biti potrebno još nekoliko godina uslijed dubokih podjela izmedu siromašnih i bogatih država.
- U središtu svakog sporazuma treba biti nacelo da niti jedna zemlja nije nebitna. Mi to ne možemo i ne bismo trebali dopustiti, moralno i eticki je nedopustivo potpisati ugovor koji ce rezultirati nestankom i jedne države. Nismo spremni potpisati takav sporazum. Posljedice po neke otoke bit ce nestanak, rekao je.
Dodao je da se njegova skupina nada na skupu u Durbanu, koji traje do 9. prosinca, usuglasiti strane i postici da glavni proizvodaci staklenickih plinova saslušaju poziv najugroženijih država.
- Sadašnje obveze dovest ce nas do globalnog zagrijavanja od 3 do 4 Celzija što je razorno za otoke i Afriku i svaku ranjivu državu svijeta, rekao je.
AOSIS zagovara sporazum koji ce odrediti maksimume emisija do najkasnije 2015.-17. godine.