Izložba o ranokršcanskoj bazilici sv. Marije Formoze i antickom Vistru u rovinjskom Zavicajnom muzeju posvecena je ravenskom nadbiskupu Maksimilijanu rodenom u uvali Veštar kod Rovinja, koji je umro 21. veljace 556., a pokopan je uz oltar bazilike S. Andrea Maggiore.
Bio je caru osoba od povjerenja, koja je štitila državne interese u Ravenni. Za vrijeme Maksimilijanova stolovanja u Ravenni su rekonstruirane i izgradene brojne crkve, ali se odužio i rodnoj Istri.
Maksimilijan je u Puli, gdje je služio kao mladi dakon, dao izgraditi velebnu trobrodnu baziliku sv. Marije Formoze. Odužio se i rodnom Rovinju. Na današnjem Crvenom otoku dao je izgraditi crkvu Sv. Andrije, a na podrucju prema Limskom kanalu crkvu Sv. Tome.
Crkva sv. Andrije, s ladom u obliku grckog križa i poluokruglom apsidom, bila je oslikana freskama. U 15. stoljecu na upravljanje su je dobili dalmatinski franjevci male brace, koji su proširili i crkvu po kojoj je otok dobio ime. Franjevci su na otoku ostali do 1807., kada ih je ukinuo Napoleon.
Otok i samostan su postali narodno dobro. Godine 1820. tršcanski poduzetnici koji su ga kupili rabili su samostan i crkvu najprije kao uljaru, a potom i tvornicu vapna i cementa, kojoj je dimnjak bio crkveni toranj! Devastaciju je zaustavio barun Georg Hütterott, koji je samostan pretvorio u dvorac.
Ni druga rovinjska Maksimilijanova crkva u Rovinju, sv. Tome, nije imala bolju sudbinu. Cesto je mijenjala vlasnike, pa su posljednji prodali krov, nakon cega je ubrzano propadala.
Nakon što su u Veštru nadene rimske i bizantske kovanice, pocetkom 90-ih godina prošlog stoljeca Tomo Cizic je pronašao i ulomke keramike.
Pronaden je i anticki grob, a u njemu uljanice, lacimariji, staklene posude i drugi predmeti. I ti su nalazi s kovanicama iz Veštra postavljeni na izložbi o bazilici Sv. Marije Formoze.