U smiraj dana karakteristicnog babljeg ljeta drevni kamenolom Montraker ispunili su, osim studenata likovnih akademija, njihovih profesora i majstora klesara, znatiželjni Vrsarani i turisti na svecanosti zatvaranja studentske kiparske škole. Mikrofon usred platoa bijelog od kamene prašine poslužio je kako bi rijeci zahvala, obecanja, nada organizatora doprle do što više ušiju.
Franko Štifanic nacelnik Opcine Vrsar, Sanja Radetic Fatoric ravnateljica poreckog Puckog otvorenog ucilišta, Nataša Vugrinec direktorica lokalne TZ, Peruško Bogdanic umjetnicki direktor Montrakera složni su da je studentska kiparska škola u nekadašnjem kamenolomu važna Vrsaru i da s veseljem cekaju 20-u obljetnicu škole koju je prije gotovo dva desetljeca pokrenuo Drago Orlic. Vugrinec je zahvalila na skulpturama studenata i mentora koje oplemenjuju javni prostor Vrsara i, kako je rekla, sigurno cine od razloga redovitim nagradama koje dobivaju za izgled turistickog mjesta.
Povjesnicarka umjetnosti i likovna kriticarka Sabina Salamon biranim je rijecima, ipak bez nepotrebnih ukrasa, razumljivim jezikom predstavila studentske radove. Da bi okuražila organizatore, mentore i studente, majstore klesare i sponzore nakon 19 godina trajanja škole, Salamon je porucila da bez ljepote ne možemo živjeti. A Vrsar koji je u svoj image ugradio inspirativnost prirode i baštinjeni slikoviti povijesni gradic, u tu inspirativnost može ukljuciti i djela nastala u studentskoj kiparskoj školi, kao i pregnuca niza ljudi koji su ukljuceni u taj i niz drugih projekata kojima mali turisticki grad otvara nova vrata u veliki svijet.