Magično ogledalo ljudske duše

Iz lutkarske predstave "Labuđe jezero" (N. LAZAREVIĆ)
Iz lutkarske predstave "Labuđe jezero" (N. LAZAREVIĆ)

Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula ugostilo je jučer jedan posve drukčiji doživljaj, lutkarski balet "Labuđe jezero" iz produkcije Pozorišta za decu iz Kragujevca.

Radi se dakako o najpoznatijem baletu svih vremena nastalom prema glazbi P. I. Čajkovskog koji je dobio novu magiju i ekspresivnost kroz animaciju lutaka i bajkovite slike koje je osmislio poznati umjetnik iz Bugarske Todor Valov. Predstava je od premijere, 2012., dobila devet nagrada. Majstori lutaka su Petar Cekurov, te Pešika i Dimitar Dimitrov.

Čarolija glazbe i lutkarskog teatra

Uz rad na predstavi Valov je zapisao: "Za mene je jezero  magično ogledalo ljudske duše. Lijepa i nevina Odeta, koju je začarao demon Rotbart, biva pretvorena u bijelog labuda. Bijeli labud je metaforički, likovni odraz njene čiste i neporočne duše. Nadam se da će čarolija glazbe i lutkarskog teatra izazvati najljepše osjećaje u svakom od vas."

Predstava je bila sugestivna, primjerena djeci mlađeg uzrasta, uz vrsne animatore lutaka, koju su na dojmljiv način prikazali ovu poznatu priču. Romantična glazba Čajkovskog još je jednom potvrdila univerzalnost ove najpoznatije baletne priče, koja je ovdje predstavljena na novi način, ali bez da izgubi primarnu po(r)uku koja je danas itekako aktualna.

Protagonisti su Milica Redžić Vulević, Darija Nesić, Milomir Rakić, Nevena Brzaković, Vladimir Đoković, Miloš Milovanović i drugi.

Dvoboj između sile zla i sile ljubavi

Vječna tema dvoboja između sile zla, koja želi ovladati ljudskim dušama, i sile ljubavi, nadahnula je Čajkovskog da napiše glazbu za jedno od najvećih i najdinamičnijih baletnih djela.

Čajkovski je glazbu za balet napisao po narudžbi Boljšoj teatra za honorar od 800 rubalja po libretu, koji su zajedno napisali Vladimir Begičev, tadašnji direktor moskovskih carskih teatara i baletan Vasilij Geltzner po njemačkoj bajci "Ukradeni veo". Tu bajku prvi je objavio Johann Karl August Musäus. Inače, slična bajka postoji i u Rusiji ("Bijeli patak"), čak je po radnji bliža, pa se pretpostavlja da su autori napravili jednu mješavinu, uzeli radnju iz ruske, a likove iz njemačke bajke. (Vanesa BEGIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter