Vlada priprema uredbu kojom ce se zaustaviti isplata placa bez uplate obaveznih doprinosa, a "lošim poslodavcima" prijeti zabrana raspolaganja sredstvima na žiro racunu ili drugim racunima. Tako bi vec place za ožujak, koje se isplacuju u travnju, mogle biti pod paskom. Naime, banke koje zaprime nalog za isplatu placa morat ce ga odbiti provesti ako nisu predani i nalozi za uplatu doprinosa te ako se nalozi za uplatu doprinosa ne mogu u cijelosti provesti.
Poslovne banke bit ce obavezne dnevno izvještavati Financijsku agenciju (Fina) o neprovedenim nalozima za isplatu placa poslodavaca koji ne uplacuje doprinose, kao i o provedenim nalozima za isplatu place ostalih poslodavaca. Fina je, pak, dužna podatke prikupljene od poslovnih banaka proslijediti Poreznoj upravi. Poslodavac koji ne uplacuje obavezne doprinose, u konacnici, od poreznika ce dobiti zabranu raspolaganja sredstvima na žiro racunu ili na drugim poslovnim racunima.
"Nema isplate place bez placanja doprinosa" - cilj je donošenja ove uredbe, koja zapravo treba ukinuti praksu nepoštovanja postojeceg zakonodavstva, koje je jasno u odredbi da se placa ne može isplatiti bez uplacenih doprinosa. Konkretnije, obveza je poslodavaca da isplacuju doprinose do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. No, to se ne poštuje. Ministar financija vec je prije više od mjesec dana najavio da se od 1. veljace uvodi sustav u kojem nema isplate place bez uplate obaveznih doprinosa, a banke su u tome kljucan igrac.
"Ne zanima nas kako ce se organizirati, mi možemo sjesti s njima i pomoci im. Ali, platni promet ne može isplatiti placu bez doprinosa", porucivao je Slavko Linic, ministar financija, na isteku sijecnja. No, bankari su se pobunili navodeci da posao provjere isplata poslodavaca ne mogu tehnicki provesti. Medutim, Ministarstvo financija ocito je smislilo plan iz kojeg se banke ne mogu izvuci.
Porezna uprava ce tako do 1. travnja bankama i Fini dostaviti podatke o poslodavcima koji ne uplacuju doprinose, temeljem podnesenih ID obrazaca za veljacu, kao i popis poslodavaca koji obrazac ID (izvješce o primicima od nesamostalnog rada) nisu predali. Nakon toga, izvještaji ce se predavati dvomjesecno pa ce tako primjerice ti izvještaji za ožujak i travanj biti predani do pocetka lipnja.
U dijelu uredbe koji se odnosi na sadržaj naloga za uplatu doprinosa i sadržaj naloga za isplatu place nadgledat ce se svi poslodavci ili, kako to Vlada navodi, "dobri i loši". Loši poslodavci, dakle oni za koje je na temelju podataka Porezne uprave evidentno da "zaboravljaju" na neke svoje obveze, ubuduce ce biti obavezni banci putem koje isplacuju place dostaviti "nalog za isplatu place i uplatu doprinosa". Naravno, izradit ce se lista "loših poslodavaca", ciji ce se nalozi za isplatu placa provjeravati.
Platni nalozi poslodavaca koji nisu na listi "loših" provodit ce se kao i do sada. Dakle, "dobri poslodavci" nece imati ogranicenja u platnom prometu te ce i dalje moci isplacivati place i placati doprinose putem racuna otvorenih kod razlicitih banaka. Oni nece trebati podnositi poseban nalog za uplatu doprinosa.
Oštrim provjerama i zaustavljanjem naloga za isplate placa Vlada tako želi stati na kraj dugogodišnjoj praksi dijela poslovnog svijeta da se radnicima isplacuju neto place. Istovremeno su i država i radnici bili zakinuti zbog neuplacenih obveznih doprinosa. U praksi se znalo dogadati da poslodavac koji je uredno isplacivao placu radnicima, nije placao doprinose i po godinu dana. Samo lani, po procjenama Instituta za javne financije, država je ostala uskracena za oko dvije milijarde neplacenih doprinosa na place.