Slovenija i Hrvatska ove će godine biti u fokusu pozornosti kupaca nenaplativih bankarskih plasmana jer to može biti unosan posao, piše u ponedjeljak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" pozivajući se na poznavatelje tržišta loših kredita.
Kupci takvih kredita, uglavnom investicijski fondovi, ove godine sa "zasićenih tržišta" sele svoje aktivnosti u istočnu i jugoistočnu Europu, a Slovenija i Hrvatska su im interesantne jer vjeruju da trend ekonomskog oporavka i njihovi zadnji gospodarski pokazatelji daju nadu kako će im potencijalne investicije biti moguće dobro unovčiti, piše slovenski list u svom poslovnom prilogu.
U Sloveniji, čije banke i osam godina nakon početka financijske krize imaju relativno visok udio loših kreditnih plasmana u svojim bilancama, trenutno se prodaje paket loših kredita od oko 1,3 milijarde eura, a politiku rasterećenja bilanci od loših kredita podržava i središnja banka, navodi list.
Po podacima koji iznosi "Dnevnik", najveći paket loših kredita od oko 800 milijuna eura prodaje Nova Ljubljanska banka (NLB), koja je lani portfelj nenaplativih tražbina smanjila sa 28 na 19,3 posto.
Osim toga, paket loših kredita u iznosu od oko 300 milijuna eura prodaje Nova kreditna banka Maribor (NKBM). Ta banka trenutno nastoji prodati kreditne plasmane većinom vezane uz njene poslove u Hrvatskoj iz proteklih godina, a većinom je riječ o poslovima koji su bili vezani uz gradnju nekretnina, piše list.
U NKBM-u ne žele govoriti o detaljima, ali su naveli da je u ovoj godini prodaja paketa loših kredita njihov strateški cilj budući da su već lani loš kreditni portfelj smanjili za trećinu.
"Dnevnik" piše i kako Unicredit banka prodaje paket loših kredita u iznosu od oko 200 milijuna eura. Najveća talijanska banka je trenutno u najopsežnijem procesu prodaje nenaplativih kredita, kako u Italiji tako i na drugim tržištima. U Hrvatskoj bi Zagrebačka banka, koja je u vlasništvu Unicredita, trebala navodno prodati loše kredite u visini između 800 milijuna eura i milijarde eura, navodi slovenski list.
Pozivajući se na podatke konzultantskih tvrtki, prenosi kako su se zadnje dvije godine loši krediti otkupljivali u prosjeku po 60 posto njihove nominalne vrijednosti, a neosigurani krediti fizičkih osoba uz popust od 50 do 70 posto.
Zato veći popusti koji se nude u Sloveniji i Hrvatskoj, a često i za kredite koji imaju jamstvo u nekretninama, za ulagače predstavljaju zanimljiv investicijski izazov, navodi uz ostalo slovenski "Dnevnik". (Hina)