Uoči Uskrsa u Istri su svoja vrata otvorila tri obnovljena hotela, a prije sezone u novom će ruhu zasjati i treća hotelska investicija, najveća ove godine u Istri - medulinski hotel Belvedere koji je iz temelja renovira. Vrijedna su to milijunska ulaganja koja će istarskom turizmu uz dva nova vodena parka donijeti novu kvalitetnu ponudu i sadržaje. Sve ono čemu teži i strategija razvoja hrvatskog turizma. S ministrom turizma Darkom Lorencinom uoči nove turističke sezone razgovarali smo upravo o novim investicijama te što Istra, ali i ostatak Hrvatske, realno mogu očekivati u narednom periodu.
- Povećanje hotelskih kapaciteta prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma jedan je od najvećih zadataka hrvatskog turizma u narednom periodu. Planira se povećanje kapaciteta za 20.000 soba u Hrvatskoj i 4.000 u Istri.
- Najprije treba navesti da se radi o periodu od šest godina, do 2020. godine, a povećanje kapaciteta temelji se na investicijama podizanja kvalitete u postojećim hotelskim kapacitetima, u hotelske kapacitete koji su netom privatizirani kroz predstečajne nagodbe, hotelske kapacitete iz državnog portfelja koji nisu u funkciji, vojne imovine koja se stavlja u funkciju turizma i konačno novim tzv. greenfield investicijama. Samo predstečajnim nagodbama sedam hotelskih poduzeća koja su 20 godina bila u gubicima, dobila su strateške partnere i na jesen pokreću investicijski ciklus.
Razina kvalitete smještaja je na dvije ili tri zvjezdice, a ukupan broj kreveta 12.500. Ove ćemo godine privesti kraju privatizaciju triju turističkih kompanija u većinskom državnom vlasništvu, a pokrenuti su i veliki strateški projekti na koje se čekalo 20 godina. Riječ je o projektu Kupari i Veliki Brijun. Samo će ta dva projekta hrvatskom turizmu donijeti 2.500 novih kreveta. Na primjer, prošloga tjedna posjetio sam Dubrovnik i prisustvovao obilježavanju početka radova na izgradnji hotela Orlando. Osim izgradnje tog hotela, HUP Zagreb na tom području do početka iduće sezone planira izgradnju oko 750 novih soba, odnosno 1.500 novih kreveta, i ovdje govorimo o samo jednoj županiji i samo jednom investitoru.
U Istri su svi hoteli već odavno privatizirani, a velika većina obnovljena. Unatoč tome, prema prikupljenim podacima od hotelskih kuća, ovogodišnje investicije udvostručene su u odnosu na prošlu godinu i iznose gotovo 130 milijuna eura ili trećinu ukupnih investicija u hrvatski turizam, u što još nije uračunata investicija u Veliki Brijun. Iz tog razloga na red dolaze investicije u bivšu vojnu imovinu, Brijuni Rivijera i nove greenfield investicije.
- Koliko ih je novih ove godine i kakav je u proteklim godinama bio postotak rasta broja hotelskih soba?
- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2013. u Hrvatskoj trenutno posluje 643 hotela ukupnog kapaciteta 131 tisuću kreveta. Posljednjih deset godina, broj hotela je doslovno udvostručen, dok je broj kreveta povećan za 22 tisuće. Samo u godinu dana u Hrvatskoj je registrirano 12 novih hotela i četiri tisuće novih kreveta, od čega u Istri gotovo 861 krevet više nego prethodne godine.
- Koliko se ove godine ulaže u hrvatski turizam? Zabrinjava li vas činjenica da već godinama nema velikih greenfield investicija, da se prostorni planovi i projekti mijenjaju, ali konkretnih pomaka nema, poput primjerice Brijuni Rivijere, Dragonere, Marlere i drugih velikih projekata u Istri?
- Prema prikupljenim informacijama planirane investicije ove godine iznose 408,7 milijuna eura, a u Istri 130 milijuna eura, što je u usporedbi s prošlom godinom kada je investirano 230 milijuna eura, odnosno 90 milijuna eura u Istru, skoro dvostruko. Velike greenfield investicije doći će na red i to onda kada se privatiziraju i obnove svi postojeći kapaciteti, kada se stavi u funkciju bivša vojna imovina, jer investitorima je uvijek isplativije i s manje rizika ulaziti u postojeće strukture nego dovoditi infrastrukturu i graditi iznova na "zelenoj livadi".
To nam je i društveno prihvatljivije, jer ne koristimo nove prostore uz neiskorištene postojeće. Kao što sam i ranije naveo, Istra je u tom kontekstu najbliže prijelaznoj fazi i na svim razinama javne uprave je da se još jače posveti ostvarenju projekata koje ste u pitanju naveli – jednim potezom pera neće se pripremiti niti jedan projekt, već samo upornim i konstantnim radom. Nažalost, svih ovih godina svjedoci smo koliko je potrebno raditi da bi se veliki projekti ostvarili. To je povezano i s ukupnom investicijskom klimom u zemlji po pitanju koje je ova Vlada u protekle dvije godine napravila velik posao, a rezultati polako dolaze na vidjelo, jer se radi o dugotrajnim procesima.
Dvostruko povećanja investicija, samo u hotelski sektor u korelaciji je s našim planovima sukladno Strategiji, zbog čega sam izuzetno zadovoljan jer je svako poboljšanje postojeće i stvaranje dodatne ponude u turizmu, korak je bliže cilju da Hrvatska postane jedna od najkonkurentnijih turističkih destinacija na svijetu. Moram i napomenuti kako smo ove godine pronašli partnere za trgovačka društva iz turističkog portfelja koji su bili u procesu predstečajne nagodbe te se investicije u ta društva u većoj mjeri očekuju u nadolazećoj godini. Sve dok imamo brownfield mogućnosti koje još nisu iskorištenje, generalno govoreći, greenfield investicije će biti na čekanju.
- Koje će se to točno investicije u Istri provesti do 2020.? Je li realno očekivati da konačno Brijuni Rivijera zaživi u cijelosti?
- Većina investicija koje sada spominjemo i koje su nam poznate ostvarit će se u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Veliki Brijun, Katarina-Monumenti, Hidrobaza, Marlera, a neke od njih uz Muzil i Dragoneru bit će započete. Zaživjet će i golf igrališta sa smještajnim kapacitetima na sjeveru Istre. Značajan preduvjet ostvarenja projekta Brijuni Rivijere je pokretanje Velikog Brijuna, koji će podignuti letvicu kvalitete i diktirati kvalitetu investitora na području Rivijere. Na tom primjeru je vidljivo koliko je Vladi stalo da se ti projekti pokrenu, jer nitko do sada nije nastupio ovako odlučno. Radi se o vrhunskoj investicijskoj prilici, koja je po atraktivnosti u samom vrhu na Mediteranu. Već ove jeseni bit će odabrani investitori za taj projekt, što znači da bi finalizacija projekta mogla biti sasvim realna već iduće turističke sezone. (Barbara BAN)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU