Lopovi vole umjetnine

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prošlo je cetiri mjeseca otkad su iz spremišta pulskog Arheološkog muzeja Istre na nalazištu Nezakcij u Valturi ukradeni arheološki predmeti, njih 25, ali dosad nisu nadeni. Ukradeno je 15 predmeta iz antickog razdoblja, osam iz prapovijesnog te dva iz srednjeg vijeka. Predmeti su male materijalne vrijednosti, ali velike kulturološke te za njima policija i dalje traga.

Od policije saznajemo i da je ove godine iz jednog ugostiteljskog objekta u Porecu ukradena kopija srednjovjekovnog metalnog koplja, tzv. helebarde. Predmet nema veliku materijalnu vrijednost, svega 200 kuna, ali ima povijesnu. Oštecen je Zavicajni muzej Poreštine. Lopovi koji su ukrali ove stvari vjerojatno nisu poznavatelji umjetnina, jer su ih otudili nadajuci se vecoj materijalnoj koristi.

Krade umjetnina u Istri nisu rijetkost. Lopovi kradu i predmete daleko vece materijalne vrijednosti. Najcešce se otuduju umjetnicka djela iz stanova. Tako je policija otkrila 37-godišnjeg lopova koji je iz kuce pokojnog slikara Ede Murtica u Vrsaru ukrao šest umjetnickih djela tog slikara i cetiri Marijana Arhanica. Ukrao ih je u dva navrata, kada u kuci nije nitko boravio, a uhicen je nakon druge krade, u veljaci prošle godine. Sva ukradena djela skrivao je u svom stanu u Vrsaru te su vracena udovici velikog majstora. Svako ukradeno Murticevo djelo procijenjeno je na oko 250 tisuca kuna pa bi se 37-godišnjak njihovom prodajom na crnom tržištu znatno obogatio. Iako vrijedna djela kradu i poznavatelji umjetnosti, ovaj lopov ne spada u tu kategoriju.

Nema traga zlatnom kaležu iz Motovuna


Na meti lopova u Istri su i sakralni objekti. Tako su iz crkve svetog Stjepana u Motovunu 2001. godine nestali zlatni kalež iz 15. stoljeca, težak oko pola kilograma, zlatna patena i srebrna tabernakula s likom Isusa Krista, a 1998. kip svetog Josipa.



Iz crkve svetog Blaža u Vodnjanu 1999. godine lopov je ukrao raspelo, nepoznate starosti i nepoznatog autora, a 2003. iz tamošnje crkve svetog Jakova sliku Presvetog trojstva, ulje na platnu iz 19. stoljeca, i pet drvenih kipica. Drveni kipic svetog Martina ukraden je iz istoimene vodnjanske crkve iste godine. Za svim tim predmetima policija još traga, a nalaze se i na popisu ukradenih umjetnina na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

Iz nedavne prošlosti, tocnije 2007. godine, bilježimo kradu slike svete Lucije iz 17. stoljeca iz crkve Blažene djevice Marije od Svete Krunice u Završju na Bujštini. Lopov je tada ukrao i više komada zlatnog nakita te pozlaceni ostenzorij. Materijalna vrijednost ukradenih predmeta iznosi oko 10 tisuca eura, a ona kulturna je neprocjenjiva.

Mnogim ukradenim umjetninama nikada se ne ude u trag. Završe u privatnim zbirkama kolekcionara, pa i preko oceana. Primjerice, još nije pronadena drvena skulptura Gospe s djetetom iz 14. stoljeca, koja je ukradena 1959. godine iz župne crkve u Vrsaru. Iako su još prije deset godina postojale naznake da se skulptura nalazi u privatnoj zbirci u Rijeci, do danas nije locirana.

Crno tržište od dvije milijarde dolara


Po nekim pretpostavkama, na medunarodnom crnom tržištu umjetninama obrce se izmedu milijardu i dvije milijarde americkih dolara. Krada umjetnina nalazi se na cetvrtom mjestu liste medunarodnih zlocina, iza trgovine drogom, oružjem i ljudima.

Po podacima MUP-a, od 1995. do 2008. godine zabilježeno je 1.165 razlicitih kaznenih djela (krade, oštecenje, uništenje, nedopušteni izvoz spomenika kulture, krijumcarenje, krivotvorenje) kojima je obuhvaceno cak 3.930 razlicitih umjetnina. U te brojke nije ukljuceno oko 300 objekata uništenih tijekom Domovinskog rata, iz kojih je opljackano izuzetno puno vrijednih predmeta kulturne baštine. Ministarstvo kulture njihov broj procjenjuje na više od 30.000.

Policija apelira na vlasnike da o svojim umjetninama imaju dokumentaciju jer ona ima iznimnu važnost kod prijavljivanja krade, raspisivanja potrage i traženja ukradenih umjetnina, a osobito kod njihove identifikacije i vracanja vlasniku. (Silva BODLAJ IVAŠIC)


Podijeli: Facebook Twiter