Prijedlogom Europske komisije da se Unijin proracun u iducoj godini poveca za 4,9 posto, predstavljenim ovoga tjedna, zapocela je sezona okršaja izmedu briselskih dužnosnika s jedne te celnika nekoliko najutjecajnijih clanica EU s druge strane, koja ce trajati sve do studenoga kada svota kojom ce se pokrivati europski rashodi u 2012. mora biti definitivno utvrdena.
Bitke oko proracunskih rashoda EU-a nisu neuobicajene. Prošle godine, primjerice, budžet za 2011. usuglašen je svega nekoliko sati prije krajnjeg zakonskog roka. No, ovaj put moglo bi biti i žešcih obracuna jer najbogatije Unijine clanice, najveci uplatitelji u zajednicku europsku blagajnu, smatraju da je krajnje vrijeme da briselska kasa pocne dijeliti sudbinu onih nacionalnih, koje ne samo da ne rastu, nego se i dalje stežu.
I Nizozemci ogorceni
Najglasnija u protivljenju povecanju europskog proracuna za iducu godinu je Velika Britanija. Premijer David Cameron ljutito je najavio da ce na "suludi" Komisijin prijedlog uložiti veto.
- Ideja da Bruxelles treba biti imun dok mi kod kuce donosimo teške odluke, smanjujemo državnu administraciju, zamrzavamo place u javnom sektoru - posve je luda. To se mora zaustaviti, izjavio je Cameron britanskim medijima koji su izracunali da bi za namirenje predloženog povecanja EU budžeta svaka britanska obitelj morala izdvojiti dodatnih 400 funti. Britanci nisu osamljeni u ogorcenosti na briselsku neosjetljivost. Identicno se reagiralo i u Nizozemskoj.
- Komisijini prijedlozi su neprimjereni. Kako svojim gradanima koji stežu pojas možemo objasniti da europski proracun i dalje raste, zapitao je Jan Kees de Jager, nizozemski ministar financija.
Iako se još nisu službeno oglasile, protivljenje povecanju EU budžeta sigurno ce stici i od Njemacke, Francuske i Finske, zemalja koje su, zajedno s Nizozemskom i Britanijom, koncem prošle godine potpisale dokument kojim pozivaju na ogranicenje rasta tijekom cijelog aktualnog europskog proracunskog ciklusa.
Bogate clanice su protiv
Predstavljajuci Komisijin plan, prema kojem bi se europski budžet u 2012. povecao za 6,2 milijarde te iznosio 132,7 milijardi eura, povjerenik za proracun Janusz Lewandowski obrazložio je da je rast nužan da bi se izvršile preuzete obveze prema clanicama i projektima, posebice one na podrucju regionalne politike i poljoprivrede. Lewandowski je napomenuo da ce se štedjeti na projektima koji ne daju rezultate te na troškovima za briselsku administraciju, najavivši da ce na red za škare doci i primanja europskih dužnosnika i birokrata.
U nastavku borbe oko proracuna na redu je Vijece ministara, gdje ce se Komisijinom prijedlogu bogate clanice i dalje suprotstavljati, a siromašnije - koje su glavni primatelji EU novca - priklanjati. Za rast proracunskih rashoda, cak i veci od onog koji sugerira Barrosov tim - zauzet ce se i vecina clanova Europskog parlamenta.
No, s obzirom na nedavne skandale zbog trošenja novca europskih poreznih obveznika na besmislene i smiješne projekte - poput fitness centra za pse, turneje plesackih skupina i gradnju golf klubova - rijec europskih dužnosnika imat ce manju težinu. A nacionalni celnici bogatih clanica ovu ce priliku iskoristiti da izoštre stavove te najave još radikalnije zahtjeve, ne samo za rezanjem, nego i za cjelokupnim prestrukturiranjem europskih rashoda u novom proracunskom ciklusu koji pocinje 2013., a završava 2020. godine. (Vesna ROLLER /Novi list)
Nerazvijenim dijelovima Unije ide 40 posto
Najveci dio EU proracuna, oko 40 posto, odlazi na pomoc manje razvijenim dijelovima Unije, a više od 30 posto proracunskih sredstava ide za potpore poljoprivrednicima. Oko šest posto proracuna troši se za rad Unijinih institucija - Europsku komisiju, Europski parlament u Bruxellesu i Strasbourgu te Europski sud pravde u Luksemburgu.