Smanjivanje zaposlenih u javnom sektoru - u što se ubrajaju i zaposlenici u javnoj upravi opcina, gradova i županija - tema je od koje znacajnije politicke stranke bježe uoci svakih izbora. Iako je ekonomistima odavno postalo jasno da je Hrvatska premala zemlja za cak 430 opcina, 126 gradova, 20 županija i poseban status Grada Zagreba, nema tog politicara koji se sprema biracima najaviti rezanje tih brojki, jer se radi o krajnje nepopularnim mjerama cija se primjena godinama odgada.
Štoviše, HDZ, cija je Vlada suocena s gomilanjem birokracije još 2009. godine zabranila zapošljavanje u javnom sektoru, u svojim predizbornim porukama naglašava da nece biti otkaza u državnoj službi, dok Kukuriku koalicija najavljuje raskošnu decentralizaciju zemlje, ukljucujuci i financijsku samostalnost jedinica lokalne samouprave koje si to mogu platiti.
Cak 71 grad s 30-ak zaposlenih
Pod svjetlom predizbornih reflektora nitko ne govori o tome koliko oko 65 tisuca zaposlenih u državnim tijelima odnosi novca iz proracuna te jesu li sve te jedinice lokalne samouprave doista dovoljno efikasne da prežive nužne reforme. Iako je najveci dio državnih namještenika zaposlen u ministarstvima te u komunalnim društvima, dostupne analize ukazuju i na velik porast broja cinovnika u godinama prije nego što je vlast primijetila da je upala u gospodarsku krizu.
Po analizi Ante Baje iz Instituta za javne financije, izmedu 1997. i 2008. godine broj zaposlenih u administrativnim tijelima i korisnicima proracuna lokalnih jedinica povecao se osamdeset posto! Godine 2008. u jedinicama lokalne samouprave bilo je zaposleno nešto više od 66 tisuca ljudi, u koje se ubrajaju cinovnici, zaposleni u komunalnim poduzecima i ustanovama koje s više od pola potrebnog novca financiraju gradovi ili opcine. Taj je broj znacajno rastao iz godine i godinu - izmedu 2006. i 2008. godine povecan je za nove cetiri i pol tisuce zaposlenika.
Ako se pogleda statistika rasta broja zaposlenih u gradovima i opcinama, odnosno medu korisnicima lokalnih proracuna, vidjet cemo da su 1997. godine bila 20.852 zaposlena, a 2008. godine skoro dvostruko više - 37.496.
Ekonomski analiticari smatraju da niti nova Vlada, bez obzira iz kojeg dijela politickog spektra bude formirana, nece rezati broj lokalnih cinovnika. - U sljedecih godinu-dvije ništa se nece promijeniti oko te politike. Ne treba ocekivati smanjivanje broja zaposlenih u administraciji gradova, opcina i županija i da ce u tom smislu doci do zaokreta. Vjerujem da ce se ti problemi rješavati poslije ulaska u Europsku uniju, dakle iza 2013. godine možemo ocekivati reforme, tvrdi Damir Novotny, ekonomist i neovisni konzultant.
U analizi Instituta za javne financije navodi se da sedamdeset posto opcina u administrativnim tijelima ne zapošljava više od deset djelatnika, dok 49 opcina ima samo tri zaposlena. Nasuprot tome, cak 71 grad u tijelima uprave ima do 30 zaposlenih. Broj zaposlenih u županijama postupno se približava ukupnom broju zaposlenih u opcinama.
Problem nisu financije, nego neucinkovitost
- Usitnjene opcine s malim brojem zaposlenih nisu sposobne preuzeti institucionalnu i funkcionalnu odgovornost za organiziranje i pružanje javnih usluga na svom podrucju. Zbog tih ogranicenja županije su se - zajedno s vecim gradovima - nametnule kao glavna razina vlasti za pružanje javnih usluga. Postojece male opcine uglavnom su postale arene za lokalne politicke izbore, umjesto za kvalitetno pružanje javnih dobara i usluga, ustvrdio je u svojoj analizi Anto Bajo iz Instituta za javne financije.
Ekonomist Damir Novotny kaže da zaposlenici u opcinama i gradovima, ipak, ne koštaju previše. - Financijsko opterecenje nije problem, nego je problem u ucinkovitosti javne uprave. Efikasnost je niska, no nije problem samo u cinovnicima, nego i u citavom sustavu. Potrebno je nekoliko godina da se sustav promijeni. Nije realno ocekivati velike promjene u kratkom roku, smatra Novotny. "Nije rijec o dramaticnom problemu i bilo bi više štete nego koristi da se sada otpusti tridesetak tisuca ljudi, kao što se svojedobno govorilo. Ima mnogo jednostavnijih i boljih nacina da se uštedi. Napokon, prvo bi trebao ojacati privatni sektor da bi mogao zaposliti viškove iz javnog sektora", objašnjava Novotny.
Reforma lokalne i regionalne samouprave, koja se ocekuje vec godinama, nece se moci odgadati unedogled. Hoce li se doista cekati ulazak u Europsku uniju ili ce ona, kako su predlagali neki strucnjaci, zapoceti u prvom dijelu mandata nove Vlade, ne može se predvidati. Mnogo ce se još rasprava povesti prije nego što se ukine i najmanja od svih opcina u zemlji. Do tada ce broj korisnika lokalnog proracuna, odnosno cinovnika i državnih namještenika, stagnirati ili opadati prirodnim putom, odnosno odlascima u mirovinu.