Ogromni prostori s minimalisticki rasporedenim namještajem, na kojeg nailazite tek tu i tamo, zbog velike kvadrature i visine postali su toliko popularni da prodavatelji nekretnina svako malo koriste tu famoznu rijec "loft" prilikom prodaje stambenih prostora. "Ako je loft u pitanju - kupujem!", najcešci je odgovor kupaca iz svjetskih megapolisa poput New Yorka, Pariza ili Londona.
Pa odakle takva popularnost loftova i otkuda uopce isti na interijerskoj sceni? Prema engleskom rjecniku, loft oznacava potkrovlje, tavan ili galeriju, no taj izraz odavna je postao pretijesan za koncept današnjeg velebnog stanovanja u loftovskom stilu. Prvobitno su to bili dijelovi nepopularnih industrijskih podrucja gradova, u koje su zalazili tek siromašni umjetnici i boemi te živjeli na svoj kreativan i zacudan nacin. Barem u ocima sugradana, tih kasnih 50-tih godina, život u tvornickoj hali bio je sve samo ne "in". No s vremenom, ti neprivlacni kvartovi postajali su sve više trendi, da bi danas stanovi u tim istim kvartovima dosezali astronomske cijene na tržištu nekretnina. Njujorški umjetnici utrli su put ovakvom nacinu života, jer loft i jest lifestyle ako citiramo hrvatskog arhitekta Dominka Blaževica.
S estetske strane, loft vam daje beskrajnu mogucnost poigravanja namještajem i kucnim dodacima, no neka pravila ipak poštuje svaki loft-vlasnik. Prvo, nosiva stropna greda ili ventilacijske cijevi ukras su stana i ostaju izložene pogledima kao i svaka betonska površina na stropu. Podovi se razlikuju, moguce je naici na drvene, vrlo luksuzne podove i na sasvim jednostavne, betonske glazure kakve su se i nalazile u starim tvornickim halama. Drugo, pretrpanost namještajem strogo je zabranjena, a voluminoznost je glavni impreativ, kao i poštivanje praznog prostora - glavne karakteristike loftova.