Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine zapocet ce primjena direktive Europskog parlamenta i vijeca o pravu državljana Unije na slobodno prometovanje i boravak na teritoriju država clanica.
Michele Berti, strucnjak za medunarodna pitanja talijanske sindikalne organizacije UIL, koji je ujedno i predsjednik hrvatsko-talijanskog meduregionalnog sindikalnog vijeca, kaže da ce toga datuma na granici izmedu Hrvatske i Slovenije prestati važiti sistem prelaska s osobnom iskaznicom uz obvezan posebni karton koji se ispunjava prilikom ulaska u Sloveniju.
Dovoljna prijava boravka
To je, po njemu, prva bitna novina koja se odnosi na hrvatske državljane. "Uz to, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestat ce važiti odredbe sporazuma o malogranicnom prometu koji su svojevremeno potpisale Hrvatska i Slovenija, što znaci da ce svi europski državljani moci slobodno prelaziti granicu i na malogranicnim prijelazima, koji su trenutno dostupni tek pucanstvu koje živi nadomak granice.
Tako nalaže zakon o slobodnom kretanju državljana EU-a unutar prostora država clanica. Normalno, morat cemo svi pricekati da se Slovenija i Hrvatska prilagode novonastaloj situaciji, a to ovisi o njima samima, o vladama i odnosima unutar Unije", veli nam Berti.
Kada je rijec o Hrvatima koji studiraju u zemljama EU-a, 1. srpnja 2013. godine prestat ce obveza ishodenja dozvole boravka, odnosno nece više biti mukotrpnog puta izmedu primjerice, talijanskog generalnog konzulata u Rijeci i ureda tršcanske Questure, odnosno policije prilikom upisa na tršcanske fakultete, koje danas pohada nekoliko stotina hrvatskih studenata.
Oni ce postati državljani Unije pa ce svu potrebnu papirologiju ishoditi u uredima opcine u kojoj se nalazi sveucilište u roku od 90 dana od ulaska u zemlju clanicu, i to jednostavnije i slobodnije, odnosno kao svi ostali državljani Unije. Bit ce dovoljno prijaviti boravak i navesti razlog.
To su bitne novine na koje svi mogu racunati. Jasno, granica izmedu Hrvatske i Slovenije ostat ce i dalje, ostat ce kontrola granicne policije. "U biti, hrvatski državljani mogu to vidjeti na primjeru Slovenije, koja je postala clanica Unije u travnju 2004. godine, a pristupila Schengenu tek 31. prosinca 2007. godine", veli Berti te dodaje da je za sada preuranjeno procijeniti kada ce Hrvatska, odnosno kojim ritmom pristupiti schengenskom prostoru i režimu.
Europa nema alternative
- Naše se vijece godinama bori za stvaranje jedinstvenog tržišta rada na sjevernojadranskom prostoru pa ulazak Hrvatske vodi tomu, alternative nema. Valja svakako dodati da ce hrvatski radnici podleci europskim zakonima o pravima radnika, koji su zajednicki svima u državama clanicama EU-a, a to nije mala stvar unatoc teškoj financijskoj i gospodarskoj krizi koja je zadesila EU. Situacija je složena, sudbina eurozone je pod upitnikom, ali to ne umanjuje cinjenicu da je Hrvatska pred povijesnim pomakom, veli Berti, koji je te stavove usuglasio s kolegama iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Berti je napomenuo i da zakonodavni ustroj EU-a dozvoljava pojedinim državama clanicama da, usprkos ulasku nove clanice u eurozonu, zadrže ogranicavajuce kriterije što se slobode kretanja radnika te države na njihovom unutrašnjem tržištu rada tice. Primjera radi, kada je Slovenija pristupila Uniji 30. travnja 2004. godine, tadašnja vlada Silvija Berlusconija uvela je ogranicenje slobode kretanja slovenskih radnika unutar talijanskog tržišta rada, a to ogranicenje je zadržano do srpnja 2006., kada ga je nova vlada lijevog centra Romana Prodija ukinula.
Ogranicenja Slovencima su zadržana cak do 1. svibnja 2011. godine u Austriji i Njemackoj. Kao što je poznato, Italija je jednaka ogranicenja zadržala za bugarske i rumunjske radnike od 2007. godine do 31. prosinca 2011. godine, dok je osam država (Belgija, Njemacka, Irska, Velika Britanija, Francuska, Luksemburg, Malta, Nizozemska i Austrija) odlucilo ta ogranicenja zadržati od 2013. godine.
- Nacelo o slobodi kretanja osoba, odnosno radnika redovito doživljava restrikcije. Dok se poduzetnici, kapital, roba i pružanje usluga mogu slobodno kretati, radnicima je to redovito onemoguceno. Mi smo odlucili snažno lobirati prema našoj vladi da se 2013. godine izbjegne uvodenje ogranicavajucih faktora slobode kretanja hrvatskih radnika unutar talijanskog tržišta rada, to je naša obveza jer na tome gradimo i aktivnost meduregionalnog sindikalnog vijeca.
Osobno smatram da ce to puno ovisiti o izborima u Italiji, koji ce se održati najvjerojatnije u godini ulaska Hrvatske u EU, odnosno o tome hoce li pobijediti desna ili lijeva opcija. No, treba ici redom i pricekati što ce reci hrvatski glasaci, koje pozivamo da ne ispuste tu povijesnu priliku, veli Michele Berti.
Regionalno sindikalno vijece za Hrvatsku u EU-u
Michele Berti, predsjednik meduregionalnog sindikalnog vijeca, jucer se u Trstu sastao s celnicima SSSH-a, odnosno s Rijecanima Jadrankom Tomašic i Ivicom Perinicem te Puljaninom Slobodanom Kaporom. Na sastanku se pripremao zajednicki nastup pred hrvatskim novinarima 19. sijecnja u Rijeci u sindikalnoj središnjici u Krešimirovoj ulici, nekoliko dana prije održavanja referenduma, a s jasnim ciljem podržavanja ulaska Hrvatske u EU.