U nešto manje od četiri mjeseca Ministarstvo gospodarstva zaprimilo je 29 prijava za projekte koji su zatražili status strateških investicijskih projekata. Njih 13 su javni investicijski projekti, dok iza preostalih 16 stoje privatni investitori, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva i Ministarstva regionalnog razvoja.
Od 13 javnih projekata Vlada je već Plomin C proglasila strateškim, a Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata taj je status dalo i Regionalnom centru za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica, LNG Terminalu na Krku te kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci.
Javni projekti pokrivaju, napominju iz Ministarstva gospodarstva, područje energetike, infrastrukture, prometa, zaštite okoliša, turizma i komunalnog gospodarstva, a privatni obuhvaćaju najvećim dijelom područje turizma. Tako je od 29 projekata, prema odgovoru Ministarstva regionalnog razvoja, njih 12 iz područja turizma. Zasad se titulom strateškog projekta okitio tek jedan privatni projekt i to onaj rekonstrukcije i proširenja piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Od 16 privatnih projekata gotovo svaki drugi, njih čak sedam dosad je odbačeno. Uz to za jedan je projekt investitor sam povukao prijavu, a za jedan je Povjerenstvo donijelo odluku da ne može biti uvršten na Listu zbog otvorenog pitanja koja proizlaze iz postupka privatizacije.
Olakšati realizaciju
I to pokazuje predviđanja da će se statusa strateškog projekta pokušati domoći svi investitori koji nešto žele graditi kako bi imali pogodnosti pri ulaganju, ali činjenica da polovica u tome nije uspjela sugerira da strateških projekata neće biti tako puno.
I sam je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji vodi i Povjerenstvo, neki dan rekao da ne treba očekivati veliki broj strateških projekata, da je poseban zakon i donesen kako bi se olakšala realizacija onih najvažnijih, kojih neće biti na stotine.
Na pitanje kolika je vrijednost dosad prijavljenih projekata iz Ministarstva gospodarstva odgovaraju da ne mogu govoriti o točnim iznosima jer se radi o procijenjenim vrijednostima podnositelja zahtjeva, te da će o pravim brojkama moći govoriti tek kad neki projekt dobije status strateškog.
Kazne zbog rokova
Da bi projekt bio strateški mora vrijediti najmanje 150 milijuna kuna, osim ako nije riječ o projektima koji se financiraju iz Fondova EU ili se nalaze na područjima od posebne državne skrbi i otocima. Za projekte povezane s EU fondovima vrijednost mora biti veća od 75 milijuna kuna, dok se na područjima od posebne državne skrbi razmatraju projekti iznad 20 milijuna kuna. Isto je i s otocima i projektima iz poljoprivrede. Vlada je propisala i kazne za za državne institucije koje se ne budu pridržavale rokova što bi trebalo ubrzati donošenje odluka, zbog čega se, između ostaloga i išlo na poseban zakon. Državna institucija koja probije rokove u donošenju odluka može zaraditi kaznu od pet tisuća kuna, a službeniku koji je za to odgovoran prijeti disciplinski postupak. (J. MARIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU