LNG terminal poremetio morski ekosustav

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Tri godine od pocetka rada u rujnu 2009. godine veliki off shore plinski terminal, koji je udaljen petnaestak kilometara od ušca velike talijanske rijeke Po, uzrokovao je prve ozbiljnije ekološke probleme. Nakon više od godinu dana istrage, koja je pokrenuta prijavama gradana i raznih udruga regije Veneto, istražni sudac u Rovigu službeno je pokrenuo kazneni postupak protiv dvojice celnika tvrtke Adriatic LNG, koja upravlja terminalom na moru.

Istragom je ustanovljeno da je rad terminala ozbiljno poremetio morski ekosustav zbog usisavanja ogromnih kolicina morske vode koja se koristi u postupku dovodenja dopremljenog plina specijalnim brodovima iz tekuceg u plinovito stanje. Da bi se zaštitio sustav terminala, morska voda koja ulazi u cijevi obradena je velikim kolicinama klora koji je uništio fitoplankton i poremetio sastav klorofila. Oko terminala pojavio se debeli sloj kompaktne žuckaste pjene koja se širi prema pucini i prema talijanskoj obali.

Vec nakon godinu dana rada terminala tamošnji ribari primijetili su da ugibaju školjke (vongole i fasoleri), no istraga dosad nije utvrdila uzrocno-posljedicne veze s radom terminala, iako se sumnja da je upravo on uzrok poremecaja i na morskom dnu.

Šokantni podaci objavljeni su ovih dana u lokalnim medijima regije Veneto, dok je javnost u susjednoj regiji Friuli-Venezia Giulia i dalje slabo informirana o stanju u blizini rijeke Po.

Valja naglasiti da je terminal postavljen na ogromnoj betonskoj platformi koja je položena na dno mora na dubini od oko 30 metara, dok se iznad vodene crte diže za nekih sedamnaest metara; duga je 180 metara i široka 88 metara.

Off shore terminal ispred ušca rijeke Po godišnje preraduje osam milijardi kubicnih metara prirodnog plina: svakoga tjedna dva broda nosaca dovoze 150.000 kubicnih metara plina iz Afrike. Plin potom ulazi u podvodne cijevi koje se na kopnu spajaju s talijanskim plinovodom.

Posebno iritira to da je vec 2009. godine talijanski državni institut za zaštitu okoliša i znanstveno istraživanje ISPRA u specijalnom referatu tocno najavio opasnost koja prijeti. Treba sacekati konacni rasplet istrage, no sasvim je izvjesno da ce terminal nastaviti s radom i vjerojatno zakljuciti 25-godišnji vijek trajanja. Interesi oko terminala su ogromni i ukljucuju kapital mocnih svjetskih kompanija: u zajednicki pothvat ukljucene su tvrtke ExonnMobil (45 posto), Qatar Petroleum (45 posto) i Edison (10 posto).

Talijani se pripremaju izgraditi dva slicna terminala u Tršcanskom zaljevu. Za prvi, koji ce izgraditi na obali u uskom kanalu izmedu Trsta i Muggie, nekoliko kilometara od Slovenije, vec su ishodene gotovo sve dozvole, a drugi ceka i dalje na odluku države. Valja dodati da slicne planove imaju i Slovenci, jer se dio sadašnje politicke garniture vec pozitivno izjasnio o izgradnji jednog plinskog terminala u Kopru. (E. VELAN)


Podijeli: Facebook Twiter