Strucno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva na svojoj je sjednici prošli tjedan, kako doznajemo, donijelo mišljenje prema kojem je gradnja LNG terminala na Krku "zahvat prihvatljiv za okoliš, uz primjenu odgovarajucih mjera zaštite okoliša".
Kako odgovaraju u Ministarstvu, mišljenje povjerenstva mora još biti ispitano i provjereno, a dobije li konacno zeleno svjetlo, investitor može krenuti u ishodenje lokacijske dozvole. Podsjetimo, javna rasprava o utjecaju LNG-a na okoliš završena je u prosincu prošle godine, nakon cega se cekalo na mišljenje strucnog povjerenstva ministarstva Marine Matulovic-Dropulic.
Izdavanje lokacijske dozvole za gradnju sljedeci je veliki korak za krcki LNG, jer da bi terminal poceo s radom, kako je planirano, 2014. godine, lokacijska dozvola mora biti ishodena što ranije. Prema prvotnim planovima, odobrena je trebala biti vec u prvoj polovici prošle godine, a pocetak gradnje bio je najavljivan vec za ovu godinu, no zbog razlicitih okolnosti lokacijska ce dozvola biti izdana najranije tijekom mjesec-dva, a gradnja terminala poceti 2011.
Zarada koja bi se mogla ostvariti iskorištavanjem svih potencijalnih sinergijskih efekata LNG terminala u Omišlju premašivala bi brojku od 220 milijuna americkih dolara godišnje, uz trajno zapošljavanje gotovo petsto ljudi, jedan je od zakljucaka jucer predstavljene studije "Terminal ukapljenog prirodnog plina i njegov sinergijski potencijal za Primorsko-goransku županiju i šire okruženje", autora Vladimira Medice, profesora Tehnickog fakulteta u Rijeci.
U raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije studije predsjednika HGK-ŽK-a Rijeka Vinka Micetica zanimalo je može li se investitorima uvjetovati veci udio domacih izvodaca radova i dobavljaca opreme u izgradnji terminala. Predsjednik županijske Skupštine Marinko Dumanic predložio je stvaranje zakonske regulative koja ce industrijske potrošace obvezati na korištenje plina kao energenta.
Branimir Horacek iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva studiju je nazvao vrlo kvalitetnim iskorakom u otvaranju novih percepcija korištenja LNG terminala.
- U ovom trenutku, medutim, tržišni odnosi nisu takvi da bi svi potencijali bili iskorišteni u punom smislu. Što se tice izvodaca radova i dobavljaca, Hrvatska je prihvatila europske standarde i mi to ne možemo uvjetovati, rekao je Horacek. Povela se i rasprava o koristi od LNG terminala za lokalnu i regionalnu zajednicu, a župan Zlatko Komadina na kraju je najavio da ce Županija još jednom predložiti Vladi uvodenje svojevrsne ekološke naknade za korištenje terminala. (Marinko GLAVAN, Bojana MRVOŠ PAVIC/Novi list)
Velik sinergijski potencijal LNG-a
Autor studije iznio je neke od mogucih rezultata iskorištavanja sinergijskog potencijala LNG terminala.
- Godišnje bi se proizvelo suhog leda dovoljno za hladenje 60.000
prostornih metara hladnjaca na temperaturu od -40 stupnjeva Celzijevih,
zatim tekuceg dušika dovoljnog za brzo zamrzavanje 70.000 tona hrane,
188 MW neto elektricne energije te 400.000 tona etana, sirovine za
proizvodnju etilena u Dina Petrokemiji, rekao je Medica.