Grožnjanska galerija Fonticus nedavno je ugostila otvorenje dviju samostalnih izložbi: "Ljudi i dogadaji" izložba fotografija Mattea Cardina i "Wonderwomen" Ane Schnaub.
O izložbi Mattea Cardina, voditelj galerije Eugen Borkovsky je u katalogu izmedu ostalog napisao i da "pojam putovanja može inicirati više razlicitih odaziva u memoriji. Putovanje može biti oznaka aktivnosti ali i simbolicnog znacenja. Putovanje ima duži ili kraci tijek kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije i nove lokacije. Matteo Cardin poznaje te situacije. On je nomad. Na ovoj izložbi podastire izbor iz kolekcije putopisnih fotografskih radova nastalih u posljednje cetiri godine."
Borkovsky dodaje da iako tehnologija ne ogranicava status djela, predstavljeni niz fotografija velikim dijelom pripada kvalitetnoj dokumentarnoj fotografiji. Zakljucuje i da je uocljiv prisutan Bresonov princip: jednostavan kadar u kojem je zacudna situacija.
"Detalj koji nosi poruku cesto je na rubu humora, drame ili gradanskog ukusa. Poruka znacenja nikada nije izgovorena sasvim do kraja. Promatracu je ostavljeno da u svojoj mašti nastavi radnju i definira neki osobni nivo smisla. Autor nudi niz fotografija koje se mogu podijeliti na više serija. Jednu od osnovnih grupa cinile bi urbane situacije, a drugu ruralne. Posebna cjelina su radovi koji dokumentiraju javna dogadanja sa velikim brojem sudionika", piše Borkovsky.
Za izložbu Ane Schaub "Wonderwomen" Borkovsky u katalogu prvo postavlja pitanja: Da li je samocu potrebno pokazati? Da li je podijeljena samoca manje bolna?
"Alisa je sama. I Wonderwomen je sama. Svaka od ovih junakinja živi karakteristicno vrijeme. Alisa razbija logiku tekstualne price. Naša Wonderwomen nastaje usred politickog desnicarenja i hiper monetarno obilježenog vremena. Ona je erotizirana heroina. Ima nadnaravne sposobnosti ali, zašto je upala u zecju rupu? Odgovor zna slikarica Ana Schaub. Kao odrasla osoba citajuci ponovno knjigu "Alisa u zemlji cudesa", odlucuje uci u sadržaj. Ona ne ispisuje tekst vec reinterpretaciju nudi likovnim radovima" piše Borkovsky.
On dodaje da se u izvedbi Ana Schaub služi slikarskim i crtackim postupcima, a novi lik modelira površinama snažnih boja a tamnom linijom uokviruje siluetu.
"Cini nam se da je originalna junakinja Alisa memorija novog lika, gospodice Wonderwomen jer Alisa je radena drugacije, mekše, slikarskije. Podrucja gdje nalazimo obje suparnice podijeljena su linijom. Kao da se slikarica nije mogla odluciti da li da Alisu zamijeni novom figurom ili da konfrontira stari i novi lik. U konacnici ih dovodi u bliski odnos koji ne moramo doživjeti kao prijateljski", zakljucuje Borkovsky. (B. VINCEK)