Za područje Hrvatske očekuje se ljeto uglavnom toplije od prosjeka i to u sva tri meteorološki ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz), objavila je Služba za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Dakle, neće biti ekstremno toplo kao prošlo ljeto, kada je u Poreču temperatura bila za 3,2 stupnja, a u Pazinu 3 stupnjeva toplija od tridesetogodišnjeg prosjeka, niti će biti gotovo prosječno kao 2014. godine kada je u Pazinu temperatura odstupala tek za 0,4, a u Poreču za 1 stupanj Celzijusa.
Lokalni neverini
To su pokazale analize dostupnog prognostičkog materijala iz mnogih europskih i svjetskih centara za dugoročnu prognozu vremena s obzirom da se srednja tromjesečna temperatura za područje Hrvatske predviđa višom od klimatološkog srednjaka ili najmanje oko njega uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Veće pozitivno odstupanje, dakle toplije vrijeme, moguće je u drugoj polovini lipnja i na kopnu i na moru te u kolovozu, ponajprije u Dalmaciji. Svakako valja imati na umu da, iako se očekuje iznadprosječno toplo ljeto, ne znači da neće biti kraćih hladnijih razdoblja, kada je moguća temperatura niža od uobičajene.
Tijekom nadolazećeg ljeta očekuje se da će biti uobičajeno kišno, dakle s količinom oborine uglavnom oko prosjeka. Ljetne sezone donose uobičajene pljuskove često vrlo lokalnog karaktera, pa će prognozirana količina oborine biti dosta nejednoliko raspoređena.
Obalna upozorenja
S početkom klimatološkog ljeta DHMZ je počeo s izdavanjem obalnih upozorenja u sklopu EUMETNET-ovog projekta Meteoalarm kojim se upozorava na potencijalno opasne vremenske pojave. Upozorenja se mogu pogledati na službenim internetskim stranicama DHMZ-a na www.meteoalarm.eu/hr_HR/0/0/HR-Hrvatska.html. Odnose se na maksimalne očekivane udare vjetra i to za šest klimatoloških područja hrvatskog Jadrana: zapadnoistarska obala, Kvarner i Kvarnerić, Velebitski kanal, sjeverna Dalmacija srednja Dalmacija i južna Dalmacija. Kada nema opasnosti zone će mora biti obojane svjetloplavo, a u žuto, narančasto ili crveno ovisno o razini opasnosti od vjetra. Žuto upozorenje predstavlja najnižu razinu opasnosti i razmjerno je često, jer gotovo svaki treći dan na Jadranu puše neki jaki vjetar. To se upozorenje prije svega odnosi na male brodove i neiskusne moreplovce. Narančasto upozorenje znači da se očekuje vjetar opasan i za veća plovila, te ukazuje i na mogućnost poremećaja pomorskoga prometa. Najviši, crveni stupanj upozorenja, podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, a prisutan je značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. (A. DAGOSTIN)