Iako je Sunce staro šest milijardi godina, u posljednje vrijeme česta je vijest i izvor zbunjenosti, osobito zbog ultraljubičastih A (UVA) i ultraljubičastih B (UVB) zraka, duhovito ističu u međunarodnoj Fondaciji za rak kože. Heliocentrični sustav u kojem živimo zaista najviše dolazi do izražaja tijekom ljetnih mjeseci kada, proporcionalno povećanju broja sunčevih zraka i odlazaka na plažu, raste i količina upozorenja o štetnosti sunca i zaštiti od njegovih zračenja.
Poznata slika djevojčice za kojom trči psić veselo joj skidajući kupaće gaće s poznate reklame za kremu za sunčanje već je izblijedjela u davnoj prošlosti, čini se.
No, u posljednje vrijeme priča se ponešto izmijenila u obranu sunčeve svjetlosti pa su se pojavile informacije da zapravo ne izaziva sunce rak kože, nego baš suprotno, sporna je zaštita od sunca. Tome u prilog spominje se istraživanje koje je provela Enviromental Working Group (EWG), jedna od najvećih neprofitnih organizacija u SAD-u, prema kojem je 84 posto preparata za sunčanje štetno.
Doduše, EWG ističe i da europski preparati za sunčanje nude bolju zaštitu od štetnih UVA zraka jer je europskim proizvođačima dozvoljeno koristiti sedam sastojaka koji filtriraju UVA zračenje, dok su po američkim propisima dozvoljena samo tri.
Po drugim pak istraživanjima, sunce nipošto ne treba izbjegavati jer sunčeva svjetlost potiče proizvodnju vitamina D u organizmu, a za nedostatak tog životno važnog nutrijenta, čiji nedostatak potiče razvoj melanoma, optužuju se upravo kampanje za zaštitu od sunca.
Tko je u ovoj priči good guy ili bad guy, sunce ili pak kreme za sunčanje, provjerili smo i kod domaćih stručnjakinja, dermatologinje dr. Vesne Berčić i farmaceutkinje Irene Grahovac, koje u svojim argumentima ipak zastupaju "zlatnu sredinu".
Štetan je visoki UV indeks koji je u ljetnim mjesecima između 10 i 16 sati, čak i do 17 sati, kaže doktorica Berčić te ističe da se dovoljno vitamina D stvori u organizmu i boravkom na suncu do 10 odnosno poslije 17 sati.
- Studije su pokazale da je i samo izlaganje ruku suncu dovoljno da se stvori D vitamin, a on se treba stvarati na pravilan način, a preveliko mazanje dermatolozi i inače ne preporučuju, navodi Berčić.
Pojedine kreme za zaštitu od sunca, ističe, mogu stvoriti alergijske reakcije, a štetni sastojci koji ih potiču su paraben i fenoksietanol jer mogu, primjerice, emitirati estrogen što nije dobro, primjerice, kod muške djece i trudnica.
Priče o suncu i kremama za sunčanje su prenapuhane, kaže Irena Grahovac.
- Nije sunce za sve štetno jer bez njega ne bismo mogli funkcionirati, ali isto tako od sunca dobivamo opekline i ono utječe na ubrzano starenje kože. Treba koristiti dermatokozmetičke linije proizvoda poznatih i renomiranih proizvođača. To su proizvodi koji se prodaju u ljekarnama, deklarirani su i ispitani, primjerice od Fondacije za zaštitu od karcinoma kože.
Nije istina da su štetne kreme općenito, ali ni sunce. Treba koristiti kvalitetne proizvode s certifikatima dermatologa, naravno da nisu preporučljive "no name" kreme za deset kuna, kaže Grahovac. (P. LUKEŽ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU