Zašto baš Višnjan?, zapitao se jedan posjetitelj u noći gledanja Perzeida, misleći da ovdje teku neka posebna strujanja ili je geografski položaj iznimno povoljan za znanost.
Tajna je u ljudima, glasio je odgovor, a na njegovom licu kao da se pojavila sjenka. Termin "čovjek" uklanja magiju i donosi naporan rad koji se Višnjanu manje vraća novcem, a više ljudskim kapitalom. Nekadašnji učenici danas sami organiziraju škole ili vode projekte i radionice na volonterskoj bazi, dok se za pomoć javljaju i znanstvenici iz svijeta.
Kad smo ih posjetili grupe sa starijim srednjoškolcima bile su raspršene diljem Osnovne škole Jože Šurana i dormitorija, gdje u sobi, laboratoriju, na livadi, stepenicama, pa čak i za večerom timski rade na projektima od jutra do mraka. Nakon što smo uslikali šestoro mladih ljudi koji prate valove "uređaja za čitanje misli" te se poigrali lukom i strijelom koji je suorganizator Ivan Sudić donio za zabavu, odlazimo u školski laboratorij.
Grupa mladih biologa prati MATE protein u stanicama eutanazirane ribice zebrice - "žrtvovana za više ciljeve", suosjećajno navodi voditeljica Petra Krznar, skorašnja magistrica molekularne biologije u Zagrebu. Nema žurbe jer u školskom laboratoriju ponekad ostaju i do tri ujutro.
- Mi smo se toliko našli, najbolja smo ekipa, sve živo radimo zajedno i već imamo planove kako bismo zajedno živjeli na faksu, priča Stela Jelenić iz Rijeke, koja je drugu godinu u Višnjanu. Najveći rekorder u broju dolazaka njezin je kolega i potencijalni cimer Tonči Ivanišević iz Splita: nakon sedam ljetnih škola, sigurno će jednog dana voditi druge učenike.
Njihove se zajedničke želje zovu - molekularna biologija i znanstvena istraživanja: nekoliko su dana i noći dežurali u laboratoriju i rezultate dočekali pretposljednjeg dana u tri ujutro što im je, kaže sudionica Eda Fett iz Koprivnice, dalo osjećaj kao da su pravi znanstvenici. Voditeljica Petra osvojila ih je ne samo otkrivanjem na kojem će se organu tijela najviše pojaviti MATE protein koji nas štiti od stranih tvari a bakterije, recimo, od antibiotika, već i raznim znanstvenim metodama koje su ovdje naučili: PCR-om, izolacijom RNA iz tkiva i analizom ekspresije tog proteina u stanicama. (Zapisala i snimila Marina DAMJAN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U DANAŠNJEM TJEDNOM PRILOGU ISTRA PLUS